Jednako kao što druge ocjenjuju prema izgledu, ljudi često izvlače i zaključke o nekome prema načinu na koji govore, tvrde psiholozi. Prema rezultatima niza istraživanja, pokazalo se kako ljudi s dubljim glasom imaju veće šanse da ih izaberu na vodeće položaje jer se njih percipira kao snažnije i kompetentnije. Muškarci i žene s dubljim glasovima obično imaju više razine hormona testosterona, a to znači da su snažniji i agresivniji. 

Iako nečija fizička snaga ne znači nužno i dobre kompetencije na poslu, percepcija da su ljudi s dubljim glasom snažniji ostala nam je usađena još od špiljskog čovjeka, pokazala je zajednička studija Sveučilišta Miami i Duke u kojoj se istraživao utjecaj boje glasa predsjedničkih kandidata na glasače na izborima 2012. Studija je pokazala kako kandidate dubokoga glasa glasači doživljavaju mudrijima. 

No boja glasa je nešto na što ne možemo utjecati. Istraživanje je pokazalo i kako ljudi s piskutavim glasom teže dobivaju posao. Njih poslodavci ne doživljavaju toliko ozbiljno kao ljude koji normalno govore, no uz malo “treniranja” i pomoć stručnjaka, točnije fonetičara, taj se problem može ispraviti. 

Također, ljude koji rečenice završavaju podižući umjesto spuštajući glas drugi često doživljavaju kao neodlučne i nepouzdane. Isto tako, taj način govora ometa slušatelje da prihvate poruke koje im želite prenijeti. Podizanje glasa na kraju rečenice ljudi čuju kao pitanje. 

Tako im šaljete sasvim suprotnu poruku - umjesto da poentirate, ispada kao da svaku svoju izjavu dovodite u pitanje, stoji u studiji britanske izdavačke kuće Pearson. Točnije, čak 85 posto ispitanika podizanje glasa na kraju rečenice doživjelo je kao govornikovu nesigurnost i emocionalnu slabost. Stoga, stanite pred ogledalo i vježbajte govor prije prezentacije. Dobro savladajte sve dijelove govora, a ako je potrebno, najvažnije izjave naučite napamet.  

Čak 85 posto ispitanika podizanje glasa na kraju rečenice doživjelo je kao govornikovu nesigurnost i emocionalnu slabost

A znanstvenici sa Sveučilišta Georgia tvrde da znaju formulu uspješnog uvjeravanja te kažu da je skrivena upravo u glasu. Njihovo je istraživanje pokazalo kako ljudi koji govore brže imaju bolju moć uvjeravanja od onih koji se u početku ne slažu s njihovim tvrdnjama. Znanstvenici smatraju da je to zato što se slušatelji koncentriraju na to da “ulove” sve što govorite, a nemaju vremena stvarno ocijeniti jačinu vaših argumenata. 

Kako bi potvrdili svoju tezu, napravili su studiju među studentima koji su podržavali smanjenje dobne granice za pijenje alkohola. Jednoj grupi pustili su govor koji ide u korist zakonu za smanjenje dobne granice, dok su drugoj grupi pustili govor koji se protivi zakonu. Puštali su im ga u tri brzine – sporo, umjereno brzo i brzo. Kad je bilo riječi o govoru koji podržava zakon, studenti su se s njime najbrže složili kad su ga čuli ubrzano. 

• Prezentaciju za Iphone 2007. Steve Jobs ponavljao je pet dana, a njegov govor studentima sa Stanforda 2005. slovi za najinspirativniji javni govor svih vremena.
• U jednoj studiji znanstvenici su snimali muške studente kako govore o školarinama. Zatim su njihove glasove pomoću programa povisili 20 posto. One koji su imali neprirodno visoki glas slušatelji su smatrali neiskrenima i nervoznima.