Zdrav način života ženama će 'dodati' prosječno deset, a muškarcima sedam godina života bez bolesti poput raka, kardiovaskularnih problema i dijabetesa tipa 2, piše BMJ (British Medical Journal).
Preduvjet za to su: redovita fizička aktivnost, umjerenost u konzumiranju alkohola, apstinencija od pušenja, zdrav način prehrane i zdrava (poželjna) tjelesna težina.
Američko istraživanje temelji se na proučavanju medicinske dokumentacije 110.000 zdravstvenih radnika tijekom više od dva desetljeća.
Glavni autor studije dr. Frank Hu s bostonskog Harvard School of Public Health smatra da studija javnosti šalje pozitivnu poruku jer izborom zdravog načina života ljudi ne samo da žive dulje nego i kvalitetnije.
Što znači zdravo živjeti?
Ispitanicima u dobi od 50 godina postavljeno je pitanje o tomu zadovoljavaju li najmanje četiri od pet ponuđenih kriterija: apstiniraju li od pušenja, hrane li se zdravo i uravnoteženo, prakticiraju li svakodnevno umjerenu ili žustriju fizičku aktivnost u trajanju od 30 minuta, je li im indeks tjelesne mase (BMI) između 18,5 i 24,9 te konzumiraju li dnevno ne više od manje čaše vina.
Žene u dobi od 50 godina koje su se pridržavale četiriju od pet spomenutih kriterija živjele su u prosjeku još 34 godine bez dijagnoze karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, što znači deset godina dulje u odnosu na ispitanice koje se nisu pridržavale nijednog kriterija.
Muškarci koji su se pridržavali četiriju od pet ponuđenih kriterija u prosjeku su živjeli još 31 godinu bez navedenih bolesti, što znači sedam godine dulje u odnosu na ispitanike koji ih se nisu pridržavali.
Podaci o razlici između muškaraca i žena vjerojatno su povezani s činjenicom da žene u prosjeku žive dulje, piše BMJ.
Kod muškaraca koji su pušili više od 15 cigareta dnevno te kod pretilih muškaraca i žena (svi kojima je BMI veći od 30), uočen je najkraći životni vijek bez neke od spomenutih bolesti, pokazala je studija.
No neke su stvari vrijedile za oba spola. Ne samo da je zdrav način života utjecao na manji rizik od razvoja raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, već je poboljšao stopu preživljavanja u slučajevima kada je i muškarcima i ženama dijagnosticirana bilo koja od navedenih bolesti, kazao je Hu.
Znanstvenici su se u istraživanju usredotočili na razvoj raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2 jer je riječ o trima najčešćim bolestima u trećoj životnoj dobi koje su tijesno povezane sa životnim stilom.
Vjeruje se da su pretilost ili prekomjerna težina povezane s 13 različitih vrsta karcinoma, među kojima su i rak dojke, debelog crijeva, bubrega, jetara i jednjaka.
Po podacima udruge Cancer Research UK potencijalni razvoj čak 40 posto karcinoma može se spriječiti ako ljudi izmijene način života, primjerice, ako smanje konzumaciju mesnih prerađevina, u organizam počnu unositi više vlaknaste hrane i redovito štite kožu od štetnoga UV zračenja. (bs)
POGLEDAJTE ŠTO ŠARIĆ MISLI O URNEBESNOJ ČESTITKI ALEKSANDRA VUČIĆA: