Kad je riječ o makrovaskularnim komplikacijama na krvnim žilama, prosječna smrtnost u općoj populaciji u EU kreće se oko 40 posto. Prosjek opće populacije za Hrvatsku je u tim okvirima. S druge strane, kod ljudi koji boluju od dijabetesa taj se udio kreće oko 70 posto. To znači da dvije trećine osoba s dijabetesom umiru od bolesti srca i krvnih žila. Najčešće od infarkta, iza toga je moždani udar, a onda periferna vaskularna bolest, ističu stručnjaci Klinike "Vuk Vrhovac".
POGLEDAJTE VIDEO: ovi simptomi javljaju se i do mjesec dana prije infarkta
Iza tih komplikacija najčešće su promjene na krvnim žilama koje nastaju zbog povišenog šećera i još nekoliko faktora koji su kod dijabetičara često udruženi - povišenoga krvnog tlaka te povišenih masnoća.
Loše stanje krvnih žila u podlozi je i dijabetičke nefropatije, bolesti bubrega koja nastaje zbog oštećenja kapilara u bubrežnim glomerulima, i još je jedna česta komplikacija dijabetesa. Posljedice dijabetičke nefropatije su nepovratne, odnosno bolest se ne može izliječiti, a procjene pokazuju da je oko trećina bolesnika koji trebaju presađivanje bubrega među onima kod kojih je dijabetes godinama tinjao neprepoznat.
Desetak posto osoba s dijabetesom dolazi na pregled zbog trnjenja u stopalima, koje je komplikacija šećerne bolesti za koju nisu ni znali, no to je i jedna od najčešćih komplikacija kod onih koji se sa šećernom bolešću bore 20-ak ili više godina. I u ovom slučaju u podlozi su promjene na krvnim žilama i slabija prokrvljenosti perifernih regija, odnosno nogu.
Slično je i kad je riječ o promjenama vida. Kod dijela pacijenata koji se jave oftalmologu zbog mutne slike ili dvoslika može se pokazati da je riječ o posljedici početnih promjena na očnoj pozadini, odnosno dijabetičkoj retinopatiji. I u ovom slučaju promjene su povezane sa slabljenjem sitnih krvnih žilica u oku. Mogu se liječiti, odnosno prevenirati, zdravim navikama.
Da bi se prevenirale i usporile komplikacije, dijabetičari moraju dolaziti na redovite kontrole, koje se, ovisno o preporuci dijabetologa ili drugih specijalista, provode jedanput ili dvaput godišnje, odnosno po potrebi i češće. Uz to, vrlo je važna dobra regulacija šećerne bolesti, ali i drugih faktora: krvnog tlaka, masnoća u krvi te ateroskleroze.
Dijabetičar ne bi smio pušiti, bitno je izbjegavati alkohol te paziti da se nadoknadi nedostatak nekih vitamina koji može pogoršati polineuropatiju. Osim toga, redovito kretanje uvelike usporava polineuropatiju i iznimno je važno za zdravlje srca, ističu stručnjaci.