Šećerna bolest poprimila je pandemijske razmjere, kaže doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac”.
- Prema podacima posljednjeg Atlasa Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu oko 420 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti, a procjenjuje se da će ukupan broj oboljelih do 2030. godine narasti na 640 milijuna. U Hrvatskoj je registrirano 305.000 oboljelih, no procjenjuje se da ukupan broj premašuje 500.000 - kaže Rahelić, koji je i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma (HDDBM).
Poseban je problem to, nastavlja dijabetolog, što imamo izrazito visok udio amputacija stopala zbog razvoja dijabetičkog stopala, jedne od posljedica koje su povezane s kasnim otkrivanjem i lošom kontrolom bolesti, dodaje.
Upravo će to biti glavna tema Kongresa dijabetologa koji će se ovih dana održati na Plitvičkim jezerima. Nedostatak simptoma nerijetko je razlog zbog kojeg ljudi i nekoliko godina ne znaju da imaju šećernu bolest, a u tom periodu počinju se razvijati kronične komplikacije, pojašnjava.
- Od ukupnog broja oboljelih, više od 90 posto čine ljudi s tipom 2 šećerne bolesti. Nekad se smatralo da je dijabetes tipa 2 isključivo rezerviran za starije ljude, međutim danas se sve više javlja u djece i mladih. Na to sve više utječu nepravilna i neredovita prehrana, sjedilački način života, debljina, kao i genetika, iako nije zanemariv ni utjecaj okolišnih čimbenika - ističe.
Ključ prevencije dijabetesa tipa 2 u dječjoj i adolescentskoj populaciji je u prevenciji pretilosti. Kako je i gestacijski dijabetes često povezan s razvojem dijabetesa tipa 2 u kasnijoj dobi, žene koje su imale gestacijski dijabetes u trudnoći trebaju kontrolirati šećer u krvi redovito i nakon trudnoće, kaže.
- S druge strane, danas znamo da i stariji ljudi mogu razviti tip 1 šećerne bolesti. To je takozvana LADA (latent autoimmune diabetes of adults), koja ima karakteristike dijabetesa tip 1, ali se razvija sporije, i to u odraslih - ističe liječnik.
U Hrvatskoj su, dodaje, dostupni gotovo svi lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji su dostupni u Europi i svijetu i naša dijabetologija ide u korak sa svijetom.
- Nedostaje nam moderan registar svih oboljelih, kako bismo u svakom trenutku znali kakva je kod njih regulacija šećerne bolesti, arterijskog tlaka, masnoća u krvi, te jesu li prisutne kronične komplikacije. To bi dugoročno omogućilo i uštede za zdravstveni sustav - kaže i dodaje kako se smjernice za liječenje bolesti u zadnje vrijeme mijenjaju.
- Do prije desetak godina smatralo se da je iznimno važno postići što bolju regulaciju vrijednosti šećera u krvi. No rezultati velikih kliničkih studija pokazali su da predobra regulacija, točnije vrlo niske vrijednosti HbA1c, mogu povećati smrtnost, što su potvrdile i dodatne analize. Od tada se posebna pažnja posvećuje izbjegavanju hipoglikemija - pojašnjava.
Nove generacije oralnih antihiperglikemika i nove generacije inzulina imaju puno manji rizik od hipoglikemija, a neki lijekovi pokazali su i dodatne povoljne učinke, primjerice na gubitak tjelesne mase i snižavanje arterijskog tlaka.
- Revoluciju su, međutim, izazvali lijekovi koji, osim svih ovih učinaka, smanjuju kardiovaskularnu smrtnost i rizik od infarkta i moždanog udara - kaže napominjući kako možemo biti ponosni na to što su našim pacijentima dostupni svi moderni lijekovi.
HDDBM u suradnji s HZZO-om upravo nastoji postići da se što većem broju oboljelih osiguraju besplatne inzulinske pumpe, koje olakšavaju kontrolu bolesti.
- Kako nemamo registar oboljelih, dijabetolozi upravo sami prikupljaju broj oboljelih kojima bi pumpa bila potrebna, nakon čega će HZZO procijeniti mogućnosti za nabavu - najavljuje Rahelić uoči Svjetskog dana dijabetesa, koji se obilježava 14. studenog svake godine.
Savjete doc. Rahelića i uglednih hrvatskih dijabetologa te nutricionista pronađite u vodiču koji vam sutra darujemo uz 24sata.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: