S omiljenom melodijom u uhu, svijet izgleda kao bolje mjesto no, naglasak je na “izgleda”, kažu znanstvenici sa londonskog sveučilišta. Samo 15 sekundi vesele glazbe, naime, popravlja raspoloženje, ali i dojam koji na nas ostavljaju drugi ljudi pa čak iako su neprijateljski raspoloženi - onome koji sluša veselu glazbu doimat će se odlične volje. Isto vrijedi i za tužnu gazbu zbog kojih bi nam se drugi mogli činiti neraspoloženima ili depresivnima. Čaki i slušanje snimke valova, pucketanja vatre ili ptičjeg pjeva u društvu kolega na poslu ili mrzovoljnih članova obitelji može uljepšati dan jer stvara iluziju da je slušatelj okružen sretnim, zadovoljnim ljudima. Sudionici istraživanja ”glazbom za sreću” proglasili su djela  Bacha, Beethovena i Handela. Tužnom su ocijenili jazz glazbu, moderne klasične skladbe te rock izvođača Deep Purple. Osim na doživljavanje drugih, glazba utječe i na dijelove mozga zaslužne za vizualne poticaje pa su crte lica drugih pri slušanju izgledale mekše.
>>>Sve što beba sluša, uključujući razdoblje provedeno u maternici, određuje način na koji se neuronske veze u bebinu mozgu granaju u smislu procesiranja i razumijevanja različitih zvukova, kaže dr. sc. Lise Eliot. Stoga predlaže roditeljima i tudnicama da bebama puštaju smirujuću glazbu oput klasične.
>>>Glazba ne mora biti spora da bi izazvala stanje opuštenosti, kaže psiholog David Moxon .Tako ritmične pjesme hrvatskog popa, latvijskog i poljskog pop rocka najbolje opuštaju, stoji u studiji koju je proveo Sony Ericsson.
>>>Glazba sa seksualno eksplictnim tekstovima potičene tinjedžere na ranije stupanje u seksualne odnose, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Pittsburgu. Naime, 45 posto tinejdžera koji slušaju pjesme seksualne tematike već je imalo spolni odnos, u usporedbi sa 21 posto onih koji biraju drugačiju glazbu.