Harvardski psihijatar Alok Kanojia, koji je ujedno i suosnivač tvrtke Healthy Gamer, posvećene mentalnom zdravlju, istražuje suvremene izazove poput društvenih mreža, videoigara i online spojeva. U jednom podcastu podijelio je svoja zapažanja o poteškoćama s kojima se mladi danas suočavaju u ljubavnim vezama, naglašavajući kako su one složenije nego što su bile za prethodne generacije.
- Mladi mi često kažu da ništa ne osjećaju tijekom spojeva. Naravno, ponekad se dogodi da im osoba s kojom su izašli jednostavno ne odgovara, no često je uzrok problema dublji - započinje dr. Kanojia.
Utjecaj dopamina na ljubavne veze
- Ljubavni odnosi, poput zaljubljivanja, odvijaju se u mozgu i povezani su s neurotransmiterom dopaminom, koji je zaslužan za osjećaj sreće. Ako prije spoja provodite sate na društvenim mrežama, igrate videoigre ili koristite pornografiju, vaš mozak već dostiže svoj maksimum dopamina. Zbog toga na spoju s nekim tko vas zapravo zanima možda nećete osjetiti ništa – vaš dopaminski sustav se nije stigao oporaviti - objašnjava liječnik.
POGLEDAJTE VIDEO:
Za ublažavanje ovog problema, dr. Kanojia preporučuje jednostavnu strategiju.
- Prošećite sat vremena prije spoja. Šetnja omogućuje vašem mozgu da se opusti, što povećava šanse da ćete uživati u spoju, dobro se zabaviti, pa čak i zaljubiti - savjetuje stručnjak.
Nepovoljni uvjeti za mozak i emocije
Kanojia ističe da su društvene mreže, videoigre i pornografija među ključnim čimbenicima koji ometaju prirodnu ravnotežu dopamina.
- Dugoročno, to dovodi do osjećaja usamljenosti, manjka samopouzdanja i socijalne anksioznosti. Sličan mehanizam vrijedi i za ovisnosti o supstancama. Danas živimo u okruženju koje nije prirodno za ljudski duh i tijelo - napominje.
Posebnu pažnju posvećuje razlikama među spolovima.
- Žene često imaju dublje razumijevanje emocija. Zbog toga su sklonije psihoterapiji i češće se bave radom s ljudima. Njihova sposobnost emocionalne introspekcije može biti značajna prednost u suočavanju s izazovima modernog doba - dodaje.
Zabrinjavajuće posljedice tehnologije
Kanojia upozorava na opasnost smanjene upotrebe određenih moždanih funkcija zbog prekomjerne upotrebe tehnologije.
- Mozak je poput mišića – što ga više koristimo, to postaje snažniji. No, dijelovi mozga odgovorni za komunikaciju slabe kada se ne koriste. Umjesto razgovora, danas većinom tipkamo, što dovodi do atrofije tih moždanih funkcija. Jednostavno rečeno, ako mišiće ne koristite, oni atrofiraju. Isto vrijedi i za mozak - zaključuje.
Ovaj pristup naglašava složenu povezanost između mentalnog zdravlja i načina života u digitalnom dobu, naglašavajući potrebu za svjesnim odmakom od tehnologije kako bi se potaknuli zdraviji odnosi i bolje emocionalno stanje.