Zagrebački liječnici 2020. godine obavili imali su nešto manje redovnog posla, odnosno su čak 2531 intervenciju manje u ordinacijama i 1176 intervencija manje na terenu manje u odnosu na 2019. godinu. Uvelike je smanjen i broj pacijenata koji su trebali sanitetski prijevoz. Istodobno, bilo je čak 3457 više intervencija u kući, s tim da se gotovo cijelo to povećanje odnosi na ljude starije od 65 godina, ističe se u Zdravstvenom statističkom ljetopisu Grada Zagreba za 2020. godinu, u kojem se ovo povećanje u najvećoj mjeri povezuju s pandemijom Covid-19.
Lani smo u Zagrebu imali 8062 živorođene djece, te 8865 umrlih osoba, što znači da bilježimo minus od 803 građana, odnosno da na 100 umrlih imamo 90,9 živorođene djece.
Očekivano trajanje života Zagrepčana rođenih 2019. procjenjuje se na 79,6 godina, s tim da ono za žene traje 82,3 a za muškarce 76,5 godina. U oba slučaja, to je nešto bolje od hrvatskog prosjeka (81,6 i 75,4 godine), no manje od prosjeka EU (83,55 i 78,14 godina).
Tri vodeća uzroka smrtnosti kod građana Zagreba su cirkulacijske bolesti (40 posto), novotvorevine (29 posto) te endokrine bolesti (7 posto). Kod oba spola na prvom mjestu deset vodećih uzročnika smrtnosti su ishemijske bolesti srca. Na drugom mjestu kod muškaraca su zloćudne novotvorevine, pa cerebrovaskularne bolesti, dok su kod žena to hipertenzija i cerebrovaskularne bolesti.