Sada svi znaju tko si zapravo, rečenica je kojom optužuju neimenovanu protagonisticu u trenutku njezina povratka u London, kad se skriva od ostatka svijeta, onog stvarnog i onog koji je iščekuje na društvenim mrežama. Tko je ona zapravo i zašto se morala vratiti u London, ono je s čime autorica Zadie Smith upoznaje čitatelja kroz emocionalno nabijene retke romana “Vrijeme swinga” (s engleskog prevela Marina Horić).
Neimenovana protagonistica čitatelju se otkriva u potpunosti - bilježi sve o svojem djetinjstvu, mladosti i potrazi za samom sobom kroz koju prolazi u svojim kasnim dvadesetima i tridesetima. Autorica uspijeva čitatelja upoznati ne samo s glavnom junakinjom, iako je “Vrijeme swinga” napisano poput autobiografske ispovijedi, nego s nizom ljudi koji ispunjavaju njezin život, za koje je lako povjerovati da uistinu postoje.
Uz samu naratoricu, čitatelju je jednako zorno opisan život njezine prijateljice Tracey, koja se nudi kao njezina opreka i odraz. Komplicirani odnosi su ono u čemu autorica briljira, ne samo međuljudski odnosi, nego i odnosi s rasom, prošlošću i klasom, sve što Smith nudi pogled je u donekle izmišljenu, no opipljivu stvarnost, koju gradi izmjenjujući isječke iz prošlosti i sadašnjosti, koji se harmonično nadopunjavaju i stvaraju kohezivnu sliku povijesti i stvarnosti, ne samo protagonistice, nego i našeg svijeta, onakvog kakav je danas i kakav je ostao zapamćen da je bio u proteklih tridesetak godina.
Naratorica i Tracey su djeca miješanih brakova te od trenutka kad se prvi put ugledaju, prepoznaju svoju nevjerojatnu sličnost, no uočavaju i sve što ih čini drugačijom od druge. Povezuje ih njihovo podrijetlo, život u siromašnom dijelu grada i ljubav prema plesu, ali njihovi životi opisani su kroz razlike. Tracey zbog prirodnog talenta uspijeva postati plesačica, dok se glavna junakinja mora zadovoljiti čitanjem biografija plesača kojima se divi i gledanjem starih mjuzikla.
No isto tako, za razliku od protagonistice, Tracey propušta priliku odlaska na fakultet, a slavu ne doživi plesačica, nego naratorica koja igrom slučaja postaje asistentica pop-pjevačice slične Madonni. Ljubomora između dvije prijateljice, divljenje i vjerno, iako komplicirano prijateljstvo, produbljuju intimnost “Vremena swinga”, s kojom se lako poistovjetiti.
Ovaj roman pulsira ritmom plesova - onih burnih i razuzdanih, jednako kao i baletom ili hip-hopom, ali Zadie Smith vješto ubacuje i pauze za predah. Pjesma i ples jednako su bitni likovi kao i oni koji ih izvode, to nisu samo usputni spomeni na mjuzikle, nego način da se upozna svjetonazor protagonistice i njezinu okolinu. Smith naglašava ples kao izraz pojedinca, jednako kao i kulture, nasljeđa i poveznica između barijera koje se ne mogu premostiti jezikom.
Majka glavne junakinje postaje parlamentarka te se izdiže iz slabih životnih okolnosti i svojega podrijetla s Jamajke te stereotipa nametnutih bojom kože, no tu bitku moraju i same voditi i Tracey i naratorica te prolaziti svoj put sa svim uspjesima i neuspjesima na njemu. Kritika takvog sistema naglašava se kroz dobrotvornu akciju građenja škole u Africi, koju pokreće pop-zvijezda bjelkinja.
Glavna junakinja je suočena s vlastitim unaprijed stvorenim, privilegiranim mišljenjima, u isto vrijeme kad se bori s pitanjima o precima i nasljeđu, roditeljstvu i odrastanju, te pitanjima o ciljevima i ambicijama, ili manjkom istih, u vlastitom životu. Pitanja rase i klasnih razlika postoje u stvarnom životu, pa tako i na papiru, te Smith vješto uklapa veliku količinu politički nabijenih tema u ostatak života naratorice i tkivo romana, a čitatelj u ni jednom trenutku nema osjećaj da su takva pitanja i teme spomenute zbog relevantnosti ili kao oblik provokacije. “Vrijeme swinga” je dirljiva priča o odrastanju, a ujedno intrigantan komentar na neka politički aktualna događanja, kao i na sveopće prisutnu idealizaciju stjecanja slave i života slavnih.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: