Zaboravljanje broja pina ili imena filma kojeg smo gledali uobičajeni su za većinu ljudi, a posljedica su kaotičnog i ubrzanog stila života. Sindrom takvog zaboravljanja uzrokovan je preopterećenošću mozga novim informacijama putem mobitela i medija kojima smo stalno okruženi. Zbog toga se smanjuje sposobnost koncentracije, a zaboravljanje je često čak i kod ljudi mlađe dobi.

Znanstvene su studije pokazale da je zaboravljanje normalna pojava te da se u prosjeku svaki čovjek 30-ak puta tjedno zapita gdje je ostavio ključeve ili po što je krenuo u neku prostoriju stana. Na memoriju utječe umor, stres i količina sna, a zaborav sam po sebi ne znači da nešto nije u redu sa zdravljem mozga.

Pilula za pamćenje

Škotska farmaceutska kompanija započela je s istraživanjem u kojem testira utjecaj malih doza lijekova memantina, koji se inače daje oboljelima od Alzheimere. Cilj je istražiti hoće li lijek utjecati na veću koncentraciju ljudi i bolje pamćenje.

Kritičari komentiraju da bi korištenje snažnim lijekova za poticanje rada mozga bila zlopotreba lijekova za koju ne postoje stvarni razlozi.

Oko čega se ne treba brinuti:

- Ako zaboravimo zbog čega smo došli u kuhinju

- Tražimo auto po parkiralištu jer se ne možemo sjetiti gdje smo ga ostavili

- Gubljenje ključeva, naočala, novčanika i sličnih predmeta

- Zaboravljanje nečeg nevažnog što nam je prijatelj rekao prije nekoliko dana

- Zaboravljanje imena čovjeka kojeg smo nedavno upoznali

- Trenutno zaboravljanje riječi tj. kako nešto zovemo

Zaboravljanje sitnih stvari način je na koji se naš mozak bori s viškom informacija, i one koje ima pohranjene u kratkoročnoj memoriji nestaju kako bi se stvorilo mjesta za nove.

Obratite pažnju ako:

- Obavljanje više zadataka odjednom postane teško izvedivo

- Ako imate problema s orijentacijom na poznatim mjestima

- Zaboravljate imena rođaka ili prijatelja

- Ponavljate pitanja ljudima, a već ste ih isto pitali prije pola sata

Ove situacije zahtijevaju vašu pozornost, a takvu vrstu zaborava može prouzročiti depresija. No, ako je netko svjestan svojih problema oko zaboravljanja, vjerovatno nije senilan, smatraju liječnici.

Znak za uzbunu

- Traženje soka a da nismo svjesni kako smo ga već popili

- Zaboravljanje imena unuka, supružnika ili braće i sestara

- Loša procijena vremena, npr. zaboravljanje uzimanja jakne zimi

- Neprepoznavanje bliskih prijatelja

- Ostavljanje predmeta na čudnim mjestima, primjerice novčanika u frižideru

- Dezorijentacija u vremenu i prostoru

U ovakvim se situacijama preporuča savjetovati s liječnikom koji će najbolje procijeniti stanje i odrediti terapiju.