Ovo je sedam navika koje možete usvojiti, njegovati i biti sretniji, tvrde znanstvenici:
1. Njegujte veze i prijateljstva koja imate
Iako je sreća ultimativna želja, to ne znači da si stalno trebate govoriti 'Želim biti sretniji'. Naime, znanstvenici tvrde da to može biti kontraproduktivno. Na primjer, ako nikako ne uspijevate materijalizirati sreću, bit ćete nezadovoljniji. Zato znanstvenici savjetuju da njegujete veze i prijateljstva. Ako imate koliko toliko dobar odnos s nekim - poradite na njemu da bude bolji. Ako imate loš odnos s nekim - popravite ga. A idući savjet na ovom popisu ide baš u tom smjeru - posvećen je ključnom faktoru za rad na lošim odnosima.
2. Naučite praštati
Većina ljudi čeka da ona druga strana, koja nas je povrijedila, napravi prvi korak. Čak i ako se to dogodi, imaju potrebu kazniti 'počinitelja' i ne žele oprostiti. No, podaci znanstvenika govore kako tako štetu rade isključivo sebi. Naime, praštanje je najmoćniji faktor koji vodi prema sreći, tvrde znanstvenici. Praštanje, tvrde, pokreće mnoge naše emocionalne moći.
POGLEDAJTE VIDEO: Mali trikovi za bolje raspoloženje
Na primjer, ljudi koji praštaju lakše kontroliraju osjećaj ljutnje i bijesa. I lakše se nose sa razočarenjima, Također, izloženi su manjem riziku od depresije i, najvažnije, emocionalno su stabilniji. Drugim riječima, usvajajući naviku praštanja, postajete čvrst oslonac svojim prijateljima i članovima obitelji. A kao što je navedeno u točki pod brojem 1, praštanje je ključ rada na odnosima. No, koji je prvi korak u usvajanju ove moćne navike? U svakom trenutku budite spremni reći 'Opraštam ti' i 'Žao mi je'.
3. Iskreno svima želite dobro
Znanstvenici su utvrdili da, od svih navika, iskrena briga o drugima ima najsnažniji utjecaj na popravljanje raspoloženja. Točnije, studije su pokazale da djeluje već nakon 12 minuta. Već nešto malo više od deset minuta nakon što se zainteresiramo za nekoga, bez obzira na to je li riječ o nekome koga poznajemo ili o potpunom strancu, radosniji smo. Jedina zamka koja vreba u ovom slučaju jest - ne smijemo se previše saživjeti s tuđim problemima. A postoji i mogućnost da taj netko neće željeti našu pomoć. No, bez obzira na to nađete li se u bilo kojem od ova ekstrema, trebali biste biti spremni pomoći, ali s oprezom.
4. Pokažite velikodušnost
U jednoj studiji neuroznanstvenici su utvrdili da velikodušnost potiče osjećaj sreće - trenutno. No, važno je naglasiti, da iskrena velikodušnost popraćena našim djelima, produljuje osjećaj sreće. Takav osjećaj stvara se, primjerice, u vrijeme blagdana kada darujemo naše najmilije. Osjećamo se bolje kada samo pomislimo da ćemo nekome darovati nešto što si jako dugo želi. Također, ako nam je namjera samo da se mi osjećamo dobro, učinak neće biti ni približno snažan kao kada želimo doista nekome pomoći. Naime, dok biramo dar za nekoga, trebali bismo slušati dragu nam osobu ii znati što ona doista želi, a ne se bazirati na ono što mi mislimo da ona treba ili želi.
5. Gradite zahvalnost
Druga strana velikodušnosti je zahvalnost. Na primjer, kada nam netko nešto daruje, ako se iskreno zahvalimo, onako od srca, činimo dobro i samima sebi. Naime, znanstvenici Sveučilišta George Mason ovo su potvrdili analizom nizom studija o sreći. Također, utvrdili su da muškarci i žene drugačije reagiraju, odnosno da zahvalnost drugačije djeluje na njihov osjećaj sreće - na žene ona ima snažniji učinak nego na muškarce budući da su oni skloniji skrivati svoje dublje osjećaje. No, na kraju balade, zahvalnost i osjećaj zadovoljstva ne blijede, a ove je navike lako usvojiti kao što je, primjerice, lako naučiti reći 'Hvala'.
Znanstvenici Sveučilišta George Mason također su utvrdili i neke navike koje direktno utječu na snažniji osjećaj sreće. Na primjer, treba biti otvorenija uma, tvrde, ali i znatiželjni te fleksibilni - jer sve to produljuje osjećaj sreće. Naime, otvorenost se referira na spremnost prihvaćanja novih ideja i novih ljudi te spremnost na odbacivanje unaprijed stvorenih stavova. U modernom društvu sasvim je normalno biti kritičan prema novim idejama, a psiholozi kažu da je to dio ljudske prirode. No, bez obzira na sve, sugeriraju da bi se ljudi ipak trebali otvoriti prema novitetima jer, kako kažu, znatiželja, preko otvorenosti i fleksibilnosti, vodi prema osobnom rastu. Točnije, radoznali ljudi su znatiželjni i skloni istraživanju. Radoznala i otvorena osoba istražuje ono s čim se susreće na pošten način, testirajući vrijednosti i prihvaćajući suprotne ideje koje drže vodu. Fleksibilnost takvoj osobi daje krila. Kad je čovjek fleksibilan, spreman je promijeniti mišljenje. Tako će otvorena, znatiželjna i fleksibilna osoba, tvrde stručnjaci, rasti. A rast će je usrećiti. A za to je potrebna praksa, dodaju.
7. Živite u trenutku
Većina ljudi sklona je prepustiti se nostalgiji, osobito onoj koja bud lijepe uspomene. I dok se nostalgija čini bezazlenom, znanstvenici upozoravaju da ona može raskrčiti put prema tuzi, pa i depresiji. To su situacije u kojima ljudi ne prihvaćaju stvarnost i nisu spremni na promjene. S druge strane, internet je preplavljen predviđanjima o budućnosti čovječanstva, a uzmemo li u obzir da nitko nije mogao predvidjeti razmjere posljedica koje je na svijet do sada ostavila epidemija koronavirusa, znanstvenici kažu da je jedino ispravno - živjeti u trenutku cijeneći ono što imamo i suočavajući se s poteškoćama kako dolaze. Živjeti u sadašnjem trenutku pruža stabilnost - omogućuje ljudima da se odupru životnim izazovima. Najteži izazov u ovom slučaju uključuje odupiranje razmišljanjima o prošlosti i o budućnosti - bez obzira na to kako nam se one dobre ili loše činile.