Odabir hrane često je određen trenutačnim emocionalnim stanjem, a vrijedi i obratno; hrana koju jedemo utječe na raspoloženje. Očito je da ljudi od početka pisane povijesti zastupaju mišljenje da hrana utječe na emocije i ponašanje. Primjerice, kineska medicina navodi češnjak kao lijek za depresiju, a stari Egipćani su vjerovali da sol stimulira strast, luk uspavljuje i da kupus liječi mamurluk.
POGLEDAJTE VIDEO:
Početkom prošlog stoljeća Amerikanac John Harvey Kellogg, poznat po svojim žitaricama za zajutrak, pisao je da tvari koje nastaju tijekom probave mesa uzrokuju depresiju. Pogrešna je pretpostavka da jedna specifična namirnica može riješiti depresiju. Često se može čuti da čokolada liječi depresiju, što nije točno, ali vrijedi da čokolada ili, na primjer, banana različitim mehanizmima mogu utjecati na raspoloženje.
Svaku namirnicu treba promatrati u kontekstu ukupne prehrane. Ono što se preporučuje ljudima s depresijom i niskom tolerancijom na stres je mediteranska prehrana - obilje svježeg voća i povrća, mahunarke, bademi i orasi, maslinovo ulje, riba, plodovi mora i male količine crvenog mesa.
To potvrđuju i istraživanja u kojima je promatrana povezanost mentalnog zdravlja i prehrambenih navika, u kojima su bolje rezultate na testovima općeg mentalnog zdravlja postigle osobe s više voća, povrća i cjelovitih žitarica u prehrani.
Prehrana bogata složenim ugljikohidratima i s umjerenom količinom proteina ima povoljan učinak na podnošenje stresa. Prednost imaju složeni ugljikohidrati iz proizvoda od cjelovitih žitarica, mahunarki i povrća i proteini “mršava” mesa, mesa peradi i ribe. Riba je važan izvor omega-3 masnih kiselina, a drugi dobri izvori su lupinasto voće (orasi) i povrće. Važan je i omjer unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina jer modulira metabolizam eikozanoida i citokina što ima ulogu u prevenciji i ublažavanju depresije.
Gospina trava je najčešće uzimani dodatak prehrani za liječenje depresije. Kantarion pomaže pri blažoj depresiji, vjerojatno utječući na razinu serotonina, međutim ne bi ga trebalo kombinirati s lijekovima, niti ga koristiti pri težim oblicima depresije. Smatra se da je korištenje kantariona bezopasno ako se ne kombinira s lijekovima te da je od koristi samo kod blage do umjerene depresije.
Istraživanje, provedeno na 3486 ispitanika prosječne dobi 50 godina otkriva da česta konzumacija industrijski obrađene, procesirane hrane povisuje rizik od depresije. Najčešće konzumirana procesirana hrana uključuje suhomesnate proizvode, čokoladu, kupovne deserte i rafinirane žitarice. Zasad nije jasno zašto ta hrana nepovoljno utječe na mentalno stanje, ali se smatra da dio odgovora leži u činjenici da ljudi koji jedu mnogo takve hrane manje vode brigu o svojem zdravlju.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: