Prosječna potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima po stanaru iznosi oko 46 kubičnih metara (4600 litara) godišnje ili 150 litara dnevno. Procjenjuje se da se mjerama sprečavanje kapanja, curenja i neracionalnog korištenja vode može uštedjeti oko 30 litara po osobi dnevno, a ugradnjom štednih regulatora (senzora) potrošnja se može smanjiti i više od 50 posto.
POGLEDAJTE VIDEO:
Najviše vode u kući potroši se na održavanje higijene tijela i ispiranje WC-a. Samo jedna kap vode u sekundi iz neispravne slavine godišnje naraste na slap od 6200 litara. Neispravne slavine rasipaju vodu i troše novac, kao i neispravni vodokotlić. Stare vodokotliće zamijenite novima koji za isti učinak troše i do šest litara vode manje. Noviji vodokotlići nude dvije mogućnosti: kratkim pritiskom se prazni samo dio vode iz spremnika, a duljim pritiskom cijeli sadržaj vodokotlića.
No i kod starijih se vodokotlića ta funkcija može nadograditi pomoću malenih utega koji se objese na središnju cijev vodokotlića. Tako možete puštati vodu u određenim dozama. Ipak, ako je vaš vodokotlić neispravan, obavezno ga zamijenite novim.
A jeste li znali da se tijekom petominutnog tuširanja potroši oko 40 litara vode? Zato ugradite regulator mlaza. On miješa zrak s vodom, a nakon njegove ugradnje možete uštedjeti do 70 posto vode.Također, kad je u pitanju ušteda vode, perilica posuđa u pravilu je bolje rješenje nego pranje posuđa na ruke, osobito u kućanstvima s dvije i više osoba.
Kod ručnog pranja suđa troši se i do 80 posto više vode nego kod strojnog, a kako biste racionalno koristili električnu energiju pri upotrebi perilice posuđa, koristite program pranja prema vrsti posuđa prema uputama proizvođača. Posuđe složite na police perilice tako da je prostor dobro popunjen. Prilikom pripreme tople vode ne zagrijavajte vodu u bojleru na temperaturu višu od 60 stupnjeva i povremeno očistite grijače od naslaga kamenca.