Iako je genetika složena, istraživanja su pokazala da nasljeđujemo neke specifične osobine i kvalitete od mame. Prvo je inteligencija. Veliko istraživanje sa škotskog Sveučilišta u Glasgowu, tijekom kojeg su ispitali više od 12.600 mladih u dobi od 14 do 22 godine, utvrdilo je koji čimbenici utječu na inteligenciju, uključujući socio-ekonomski status i obrazovanje.
Veći utjecaj mama
Najveći utjecaj imala je mama. Njihov kvocijent inteligencije varirao je samo u prosjeku 15 bodova u odnosu na majčin. Američki znanstvenici potvrdili su u svojem istraživanju da žene češće prenose gene koji oblikuju dječju inteligenciju jer se prenose X kromosomima, kojih žene imaju dva, a muškarci jedan. Ima li dijete problema sa spavanjem, i za to se mogu “okriviti” mame.
Istraživanje objavljeno u časopisu Sleep Medicine prošle godine upućuje na to da mame prenose svoje dobre ili loše navike spavanja na djecu te da djeca majki koje imaju problema s nesanicom idu kasnije spavati i manje se odmaraju od svojih vršnjaka.
Zanimljivo je da znanstvenici nisu pronašli istu povezanost s očevima. Način na koji starimo također ovisi o majčinim genima. Znanstvenici s njemačkog Instituta Max Planck otkrili su da DNK iz mitohondrija, koji nasljeđujemo isključivo od mame, može djelomično kontrolirati starenje. No istraživanje je provedeno na miševima, a ne na ljudima, te su znanstvenici istaknuli kako su za potvrdu ove teze potrebna daljnja istraživanja. I dob u kojoj žene prolaze kroz menopauzu može biti naslijeđena od mame.
Istraživanje iz 2011. godine britanskog Instituta za istraživanje raka na više od 2000 žena otkrilo je da se i preuranjena i zakašnjela menopauza (prije 45. godine i poslije 55. godine) nasljeđuju od obitelji.
Otkriveno je da žene čije su mame i sestre rano ili kasno prošle kroz menopauzu imaju šest puta veću šansu da bude isto i kod njih.
Nose i probleme
Međutim, istraživački tim je naglasio kako nije bitna isključivo genetika, jer i stil života također može igrati veliku ulogu. Na primjer, žene koje puše obično prolaze kroz menopauzu dvije godine ranije.
Čak i sklonost ćelavosti kod muškaraca djelomice može poteći s majčine strane. U ovom slučaju nisu zanemarivi ni tatini geni, no velik dio problema skriva se u X kromosomima, a jedan više nose žene. Sinovi najčešće od majki nasljeđuju i daltonizam, iako one same nemaju taj poremećaj.