Čija je briga da su zaposlenici dobro?
Mnogi menadžeri bi rekli: "Pa, njihova, kakve to veze ima sa mnom?".
Istina je da poslodavci ne mogu utjecati na privatni život zaposlenika, ali kako se radnici osjećaju na poslu je itekako nešto na što voditelji direktno utječu. Tvrtke s mudrim liderima prepoznale su tu važnost i uložile u razvoj strategije za povećanje well-beinga odnosno dobrobiti svojih zaposlenika. Zašto mudri? Zato što su oni zaposlenici za čije se mentalno i fizičko zdravlje tvrtka bolje pobrine općenito su manje pod stresom, a onda manje i na bolovanju i odsutni dok u isto vrijeme raste produktivnost kao i poslovni rezultati.
POGLEDAJTE VIDEO: Na što trebate paziti na razgovoru za posao?
Sada je još više nego ikada bitno ulažu li poslodavci u svoje ljude. S obzirom na stanje u svijetu, sveprisutnu anksioznost oko budućnosti ekonomije kao i zdravlja, zaposlenicima treba pomoći i omogućiti prave uvjete za rad. Dok su mnoge tvrtke sad u problemima i očekuju poseban angažman i kreativne ideje od članova svojeg tima koje bi mogle spasiti poslovanje, koliko je to očekivanje realno, ako su ti isti članovi tima pod stresom više nego ikad?
Stres je jedan od glavnih faktora koji doprinosi lošem mentalnom i fizičkom zdravlju. U SAD-u istraživanja pokazuju da 83 posto radne snage osjeća posljedice stresa uzrokovanih poslom što uzrokuje poslovne gubitke koji iznose do 300 bilijuna dolara godišnje. Te će se brojke u ovakvoj situaciji još i povećati. Stoga bi tvrtke trebale aktivno ulagati u smanjenje stresa i povećanje opće dobrobiti.
Pri dizajnu strategije može se koristiti "framework" iz pozitivne psihologije, znanosti koja proučava elemente kvalitetnog i smislenog življenja. PERMA-H model, čiji je autor Martin Seligman (otac pozitivne psihologije) prezentira šest elemenata well-beinga:
Pozitivne emocije, između ostalog, uključuju sreću, inspiraciju, zadovoljstvo, ponos, mir i trenutno vrlo bitan optimizam. Bitne su ne samo zato što nam pomažu da se osjećamo dobro, nego i zato što nam mijenjaju način razmišljanja. Doslovce smo otvoreniji, kreativniji i razmišljamo šire dok iskušavamo pozitivne emocije kako je pokazala dr. Barbara Fredrickson koja proučava ovo područje već više desetljeća. Stoga je bitno uložiti u izazivanje takvih emocija kod svojih djelatnika. Kako?
Neke tvrtke su uvele mindfulness programe čije prakticiranje dokazano smanjuje stres i anksioznost te povećava mir i opuštenost s čime se stvaraju i pozitivne emocije i poboljšava psihofizičko zdravlje (šesti element modela). Neke educiraju djelatnike kako da razviju otpornost (resilience) na razne izazove. Neke tvrtke više ulažu u obuku voditelja kako da rade s djelatnicima, daju im ispravan i inspirirajući "feedback" i češće pohvaljuju, što izuzetno poboljšava odnose na razini nadređeni - podređeni (treći element ovog modela). Jeste li znali da 86 posto zaposlenika i voditelja navode nedostatak suradnje i neučinkovitu komunikaciju kao razlog radnih neuspjeha? To su sve vještine koje se daju naučiti.
Ovo je idealan trenutak i za ponovno povezivanje sa svrhom (četvrti element PERMA-H modela). Obično što je sustav u kojem se radi veći i kompleksniji to zaposlenici manje razumiju koji je smisao onoga što rade na dnevnoj bazi i kako doprinose široj slici. Zato je bitno, ako to već nije učinjeno, definirati svrhu, misiju i viziju, te postavljati pametne ciljeve (peti element modela) i tako omogućiti ljudima osjećaj postignuća i zadovoljstva ostvarenim. Ako su ti uvjeti ispunjeni uz adekvatnu raspodjelu uloga koja poštuje snage djelatnika, voditelji će svjedočiti i većoj angažiranosti zaposlenika (drugi element modela). Gallup je primjerice otkrio da su ljudi koji redovito prakticiraju snage tri puta više zadovoljni kvalitetom svog života, a čak šest puta više angažirani na poslu. Tvrtke koje su uložile u edukacije iz ovog područja, vidjele su i rezultate.
U svakom slučaju, radi se o inicijativama koje je potrebno sustavno planirati i razvoju vještina za koje je potrebna edukacija. Ako postoji strategija ulaganja u dobrobit zaposlenika, vidljivi su i benefiti u vidu povećanog zadovoljstva zaposlenika, smanjenja izostanaka, i veće učinkovitosti na poslu od čega na kraju mogu profitirati kako zaposlenici tako i poslodavci. PERMA-H model dobrobiti iz pozitivne psihologije nudi odličan okvir za dizajn strategije. Samo 40 posto organizacija u inozemstvu ima definiranu takvu strategiju, što i nije prevelik postotak, no kompanije u Hrvatskoj i regiji tek trebaju dostići i tu razinu. Za početak potrebna je odluka poslodavca, a za provedbu primjena stručnog znanja.
Ivana Štulić, MSc in Applied Positive Psychology, trenerica, coacherica i konzultantica