Primjerice temperatura, vjetar, sunce, kiša, tlak zraka i dužina trajanja dana izravno su povezani s napadajima artritisa, astme, migrene i niza drugih zdravstvenih tegoba. No od šest čimbenika najveći utjecaj ima temperatura, slažu se stručnjaci - ljetni valovi vrućine vodeći su uzročnik smrti. 

Osobito su opasne nagle promjene temperature jer tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Razdoblja ekstremno visokih temperatura, praćeni visokom vlagom, čak i kod zdravih ljudi mogu izazivati - toplinski udar, toplinsku iscrpljenost i grčeve, probleme sa srcem, krvožilnim i dišnim sustavom te toplinski osip i opekline od sunca. 

Djeca mlađa od četiri godine ne smiju na sunce od 10 do 17 sati 

U normalnim se uvjetima naše tijelo rashlađuje znojenjem, no ako su temperatura i vlaga vrlo visoki, tada znojenje nije dovoljno učinkovito. Tijelo se pregrijava, mijenja se čak i kemijski sastav krvi pa unutrašnji organi, uključujući mozak i bubrege, mogu pretrpjeti ozbiljna oštećenja. Da biste izbjegli opasan toplinski udar i toplinsku iscrpljenost, tijekom velikih vrućina što više boravite u klimatiziranom prostoru i držite se hladovine. Pijte dovoljno tekućine, što znači najmanje od 1,5 do dvije litre vode ili voćnih sokova na dan.

Što nakon prvih simptoma?

Osim visoke temperature koja prelazi 40°C, simptomi toplinskog udara su i crvena, vruća i suha koža, ubrzan puls, pulsirajuća glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zbunjenost te nesvjestica. Već kod prvih simptoma treba potražiti klimatizirani prostor ili hladovinu. Osobu treba smjestiti u polusjedeći položaj, raskopčati odjeću te glavu, tijelo navlažiti hladnom vodom i pozvati liječnika.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar pojavljuje se kao posljedica nemogućnosti tijela da kontrolira svoju temperaturu. Mehanizam znojenja zakazuje, tijelo se ne može rashladiti te temperatura u roku od samo 10-15 minuta može narasti do 41°C. Da biste izbjegli toplinski udar, tijekom velikih vrućina izbjegavajte dugotrajnu izloženost suncu, ali i boravak u pregrijanim zatvorenim prostorima.

Što je to toplinska iscrpljenost?

Ako dugo boravite u vrućem okruženju, tijelo se pojačano znoji. Ne nadomjestite li mu izgubljenu tekućinu i elektrolite, mogu se pojaviti vrtoglavica, glavobolja, mučnina, grčevi, drhtanje, disanje postaje plitko, a koža znojna i hladna. To su simptomi toplinske iscrpljenosti. Smjestite se u hlad ili klimatiziran prostor te pijte što više tekućine bez alkohola ili kofeina. 

Vrućine potiču nasilno ponašanje, a tlak mnogobrojne bolove

Vrijeme snažno utječe na fizičko i psihičko zdravlje, tvrdi biometeorolog, profesor Esmaiel Malek.

Visoka vlažnost može pogoršati artritis, a topli vjetar i kiša mogu uzrokovati migrenu. Nagle promjene tlaka prije oluje loše utječu na mozak te zagorčavaju život oboljelima od artritisa. Ekstremne vrućine mogu biti uzročnik nasilnog ponašanja i razdražljivosti te usporenih reakcija. Hladan zrak može uzrokovati i bolove u mišićima i zglobovima te pogoršati stanje oboljelima od osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i fibromialgije. 

Sunce za dobar dan, ali i oprez

Kada je dan tmuran s malo svjetlosti, pinealna žlijezda u mozgu oslobađa melatonin – hormon spavanja, no čim se razvedri i zasja sunce, zaustavlja se proizvodnja melatonina, a njegovo mjesto zauzima serotonin, hormon sreće, koji popravlja raspoloženje. Iskoristite maksimalno tople sunčane dane, ali izbjegavajte najveće vrućine.

Vlaga umara 
i dok se sjedi

Tijekom vrućina tijelo se pojačano znoji kako bi se rashladilo, no ako je vlažnost zraka visoka u tom se vlažnom okruženju znoj ne može isparavati s kože. Tijelo stoga troši dodatnu energiju te se osjećamo iscrpljeno i umorno u dok sjedimo.

Nizak tlak - više nesreća

Promjene tlaka zraka izravno utječe na to kako se osjećamo Visok tlak zraka može smanjiti sposobnost koncentracije, tvrde njemački biometeorolozi. Zbog pospasnosti tada raste i broj prometnih nesreća.