Želite li na balkonu uživati ne samo u raskošnom cvijeću nego i sočnom voću, najlakše je početi s uzgojem jagoda. One nisu zahtjevne i uspijevat će u običnim posudama, visećim košarama ili posebnim rupičastim posudama za jagode. Važno ih je dobro zalijevati - zemlja u njima nikad se ne smije posve osušiti. 

U većoj posudi možete uzgojiti i grmić ribizla, borovnica i ogrozda. Maline je najbolje vezati uz ogradu ili povezati nekoliko sadnica zajedno. Imate li puno mjesta, na balkonu možete posaditi i stabalce jabuke, marelice, trešnje, smokve, nektarine ili kruške. Pritom je važno odabrati patuljastu sortu i veliku posudu promjera najmanje 60 cm.

Drvene ili kamene posude bolje su od keramičkih koje mogu popucati dok se korijenje voćke širi. Plastika također nije idealna jer ne pruža dovoljnu izolaciju od niskih temperatura. Posudu je potrebno postaviti na nekoliko cigli kako se na dnu ne bi skupljao višak vode, što zimi može oštetiti korijenje. 

Svakog proljeća dobro pognojite organskim gnojivom. Kad se počnu stvarati plodovi, voćke treba gnojiti svaki tjedan.

Važni savjeti za uzgoj voća na balkonu

• Voću i povrću namijenite mjesta koja imaju najviše sunca jer će tako stvarati više plodova.
• Svakom voću odgovara drukčiji tip zemlje - kad kupujete sadnice, raspitajte se kakva.
• Voće u posudama napada manje štetnika - dovoljna su im prirodna sredstva za zaštitu bilja.
• Ribizlu i ogrozdima u jesen treba skratiti grane da bi bujnije rasli i donosili više plodova.
• Imate li sunčani balkon, na njemu možete uzgajati i grožđe kao biljku penjačicu.

Jagode

Za balkon je najbolje kupiti sadnice jagoda mjesečarki koje uspijevaju sve do jeseni. U posudama će jagode ipak imati manje plodova nego na tlu. Nakon tri godine poželjno je nabaviti nove sadnice.

Lubenica

Lubenice i dinje mogu uspijevati i na balkonu, no plodovi će im biti sitniji. Da ne zauzmu mnogo mjesta, nužno im je osigurati potporanj - ogradu ili tri kolca postavljena u oblik šatora. Plodove treba dodatno poduprijeti - možete im napraviti “ležaljku” od platna ili postaviti na manju metalnu policu. 

Borovnica

Borovnicama ne treba mnogo njege, a uspijevat će i u polusjeni. Zemlja za borovnice treba biti vrlo kisela (pH oko 4,5). Idealno je nabaviti mješavine namijenjene baš borovnicama. Svake dvije, tri godine borovnicu treba presaditi u veću posudu. 

Citrusi

Limunu, naranči i mandarini treba posuda široka i duboka najmanje 45 centimetara. Ne treba ih orezivati. Zimi se unose u zatvoren prostor. U manjim posudama uspijevat će i kumkvat - on daje sitne plodove koji se jedu sa slatkom korom.

Da biste uživali u svježem povrću iz vlastita uzgoja dovoljna je posuda

Povrće na balkonu manje je izloženo štetnicima iz okoline, no treba ga redovitije gnojiti nego ono u vrtu.  U toplijim mjesecima poželjno je svaki tjedan dodati malo organskoga gnojiva. Nemate li iskustva s uzgojem povrća, najlakše će vam biti ako počnete sa salatnim biljem. Zelena salata lako se uzgaja iz sjemena, a želite li je posijati, nemojte dugo čekati jer salata ne klija kad je vani pretoplo. 

Nakon što se oblikuje glavica, nemojte je čupati, nego odrežite centimetar-dva iznad zemlje pa će potjerati nove listove. Kod blitve za jelo režite vanjske listove, mlade u sredini ostavite da narastu. Rikola je također vrlo zahvalna biljka za balkonski uzgoj - listove režite škarama i ponovno će narasti. Vrlo lako je uzgojiti i mladi luk, koji čak ni ne treba gnojiti. Treba ga posaditi plitko, tako da šiljati kraj viri iz zemlje. 

Ako je konstrukcija balkona dovoljno čvrsta, povrće možete uzgajati i u visećim košarama. Za to su osobito prikladni grah i grašak (možete ih posaditi na uobičajen način - na dubinu od oko tri cm i pustiti da pada). Cherry-rajčice također se mogu uzgajati u visećim posudama, ali tako da na dnu plastične kante probušite rupu promjera oko pet cm te biljku posadite kroz nju tako da visi “naglavačke”. Takav uzgoj rajčica osobito je popularan u SAD-u, a oni koji su ga iskušali tvrde da se tako dobije više plodova. Ipak, zahtijeva malo više vještine i čvrstu konstrukciju, pa je ipak namijenjen iskusnijima.

Savjeti za uzgoj povrća na balkonu

• Povrće u posudama treba zalijevati redovito i ne dopustiti da se zemlja osuši. Kad je vruće, treba zalijevati svakodnevno.
• Krastavce i tikvice, grah i grašak berite redovito - tako ćete potaknuti biljku da stvara nove plodove.
• Luk, grah i grašak trebaju vrlo malo gnojiva, a plodovito povrće (rajčice, paprike, krastavci i tikvice) najviše. Birajte prirodna, organska gnojiva.
• Ako je moguće, posude svakih nekoliko dana malo okrenite. Tako će sa svih strana dobiti svjetlosti i rasti ravnomjerno.
• Krumpir treba najveću posudu, npr., veliku kantu za smeće. Zemlju treba postupno dodavati dok biljka raste.

Rajčica

Najprikladnije su sitne sorte, tzv. cherry-rajčice. Idealno ih je posaditi uz ogradu tako da uz nju možete zavezati grane, no poslužit će i običan kolac. Sadite ih tek kad prođe opasnost od mraza, što je obično u svibnju.

Paprika

Paprike je vrlo važno redovito zalijevati i gnojiti. Često im treba i potporanj. Uz sav trud u posudama na balkonu ipak neće dati mnogo plodova, pa je bolje uzgajati slatke i ljute feferone koji zauzimaju manje prostora, a i u jelo se dodaju u manjim količinama. 

Grah

Grah se vrlo lako može uzgojiti u posudi - pustite ga da se penje uz ogradu ili “pada” preko ruba balkona. Birajte niske, rane sorte. Ako volite mahune, odaberite sjeme na kojem piše “grah mahunar”, a ako više volite mladi grah, odlučite se za “grah zrnaš”.

Mrkva

Za uzgoj mrkvi potrebna vam je dublja žardinijera. Birajte kratke, okruglaste sorte jer one s dugim korijenjem neće imati dovoljno mjesta. Isto vrijedi i za uzgoj cikle na balkonu. Mrkva slabo podnosi presađivanje, pa ju je dobro posijati rijetko. 

Tikvica

Tikvica zauzima mnogo prostora, pa se za balkone ne isplati uzgajati iz sjemena, nego je bolje kupiti sadnicu. Dobro ju je posaditi uz ogradu da se može penjati. Sve ovo vrijedi i za krastavce. Obje biljke traže puno gnojiva.