Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika, ponajviše o temperaturi i vlažnosti. Najaktivniji i najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, posebno tijekom svibnja i lipnja. No može se očekivati da će postati aktivni već s prvim toplijim danima, pa je već od ožujka dobro primjenjivati mjere zaštite od uboda krpelja kad boravimo u prirodi, upozorava epidemiologinja, dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Krpelji pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama - kaže epidemiologinja.
U Hrvatskoj se, dodaje, ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o “prirodnim žarištima” – područjima gdje ima zaraženih krpelja.
Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ističe epidemiologinja.
Najčešće ih nalazimo skrivene na listovima i granama grmova niskog raslinja (do visine jednog metra) i šikarama, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima i slično, pa je dobro imati na umu i to da bismo u prirodi uvijek trebali koristiti odgovarajuću odjeću i obuću.
To znači da treba nositi hlače dugih nogavica i majice ili košulje dugih rukava te zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice ili košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Također, bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj, ističe epidemiologinja. No čak i kad smo tako opremljeni, krpelj se može uvući u odjeću i zadržati na njoj dok ne “ulovi” priliku za ubod.
- Građom svojih nogu krpelji su prilagođeni da se prihvate za krzno životinja ili na dlačice odjeće. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda nekoliko sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjećamo ga, zbog tvari u slini krpelja koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika - pojašnjava dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina.
Zbog toga je tijekom boravka u prirodi, svaka dva do tri sata, te obavezno nakon povratka iz prirode potrebno pregledati tijelo kako bismo provjerili da nemamo krpelja na koži, i to posebno rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak. Po dolasku kući iz šetnje u prirodi obavezno svucite odjeću i pregledajte cijelo tijelo. Ako primijetite krpelja, odmah ga treba izvaditi pomoću pincete za čupanje dlačica.
- Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju treba potražiti pomoć liječnika - savjetuje naša sugovornica.
Krpelje nipošto nemojte dirati golim rukama, a nakon što ste ga odstranili, mjesto uboda premažite antiseptikom, savjetuje.
Zaraza se ‘maskira’ u gripu!
U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa, kod kojeg inkubacija bolesti u prosjeku traje od 7 do 14 dana (odnosno može trajati od 2 do 28 dana). Manifestira se simptomima sličnima gripi: umorom, visokom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, mučninom, povraćanjem i bolovima u mišićima.
Simptomi mogu trajati dvadeset dana. Kod manjeg broja bolesnika zaraza prijeđe u sekundarnu fazu, koja nastupa naglo, s jako visokom temperaturom i upalom moždanih ovojnica (meningitis). Simptomi su: jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i fotofobija, kaže dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina.
Rizične skupine
Opasnost od zaraze se povećava čestim izlaganjem ubodima krpelja. Stoga se ljudima koji zbog posla borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta te onima koji tamo povremeno borave preporučuje cijepljenje.
Opasno crvenilo
Lyme borelioza se pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda, najčešće od 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja. Širi se oko 1 cm dnevno, dok sredina postaje bljeđa. Mogu je pratiti i povišena temperatura te povećanje limfnih čvorova.
Top 5 najboljih savjeta za zaštitu:
- U područjima nastanjenin krpeljima hodajte obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).
- Repelente (sredstva za odbijanje krpelja) nanesite na gole i izloženije dijelove tijela. Repelenti djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože, pa nanošenje treba ponavljati. Možete ih nanijeti i na odjeću.
- Krpelje na koži ne smijete ‘gušiti’ premazivanjem alkoholom, uljem ili mašću niti paliti šibicom, jer time izazivamo naglu smrt krpelja, pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako lako prenese zarazu.
- Dok boravite u prirodi, pregledavajte otvorene dijelove tijela (iza uha, zatiljak, vrat), ali i prepone, pazuhe i područje iza koljena te pupak i odjeću svakih dva do tri sata. Isto učinite i po povratku kući.
- Informirajte o simptomima koji upućuju na moguću zarazu od krpelja kako biste mogli pravodobno potražiti liječničku pomoć. Ne ignorirajte prstenasta crvenila na koži, mučninu, glavobolje, temperaturu...
*Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zime, a ono se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda. Više informacija na 01/46-96-125