Bez Sunca na Zemlji nema života, no koliko je ono veličanstveno, toliko je i opasno, ponajprije zbog štetnog zračenja koje odašilje. Sunce proizvodi elektromagnetsko zračenje, od kojih je nama vidljiv samo jedan manji dio.
Podjela elektromagnetskog zračenja:
- Infracrveno zračenje
- Radiovalovi
- Mikrovalno zračenje
- Infracrveno zračenje
- Vidljiva svjetlost
- Ultraljubičasto zračenje
- Rendgensko zračenje
- Gama zračenje
Dok je infracrveno zračenje nevidljivo, ono se na koži može osjetiti u obliku topline. Ultraljubičasto ili UV zračenje čovjek ne može percipirati niti jednim osjetom, a iznad njega se nalazi samo rendgensko i gama zračenje koje su potencijalno opasni, pa i u većoj mjeri fatalni za ljude.
U videu snimljenom UV kamerom pogledajte kako nas sunce vidi, odnosno koja je razlika između nošenja i nenošenja kreme sa zaštitnim UV filterom:
Podjela UV zračenja:
- Ultraljubičasto A ili dugovalno područje
- Blisko UV
- Ultraljubičasto B ili srednjevalno područje
- Srednje UV
- Ultraljubičasto C ili kratkovalno područje
- Daleko UV
- Vakuumsko UV
- Duboko UV
- Super UV
- Ekstremno UV
Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UVA, UVB i UVC. Najjači tip UV zračenja jest ono s oznakom "C" koje se nalazi blizu mekom rendgenskom zračenju. Ozonski omotač zaustavlja 97 do 99 posto ultraljubičastog zračenja da dođe do Zemljine površine, no jedan dio UV-B zraka i veći dio UV-A ipak dolaze do nas.
Ovdje možete provjeriti koliki je indeks UV zračenja u vašem mjestu po satima.
UV indeks zračenja
UV indeks zračenja je broj koji pokazuje intenzitet sunčevog ultraljubičastog zračenja, tj. opasnost koja nam prijeti od njega. Uz pomoć prognoze UV indeksa zračenja, možemo planirati koliko vremena smijemo provesti na direktnom suncu tj. kojim je danima sunce bolje u potpunosti izbjegavati.
- Manje od 2: Nema rizika od izlaganja (>60 min - treba nositi naočale i zaštitni faktor). Ljudi s vrlo osjetljivom kožom i novorođenčad trebaju biti na oprezu.
- Od 3 do 5: Umjeren rizik opasnosti kod izlaganja (Od 30 do 60 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu). Ljudi s osjetljivom kožom bi trebali nositi i odjeću s dugim rukavima, jer opekline mogu dobiti već za 20 minuta.
- Od 6 do 7: Visok rizik opasnosti kod izlaganja (<30 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu). Ljudi s osjetljivom kožom i djeca mogu dobiti opekline za manje od 20 minuta.
- Od 8 do 10: Veoma visok rizik opasnosti kod izlaganja (<20 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu). Djeca mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta.
- Od 11 i više: Ekstremno visok rizik kod izlaganja (<10 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu, biti u hladu i ne izlaziti od 10 do 16 sati). Djeca mogu dobiti opekline za manje od pet minuta.
Potreba za zaštitom
Izlaganje UVB i UVA zračenju izaziva kratkotrajno oštećenje kože u obliku crvenila i opeklina, no može uzrokovati i prerano starenje te mutaciju stanica, koja naposljetku može rezultirati rakom kože. Do nedavno se vjerovalo kako je za nastanak raka kože i trajnog oštećenja zaslužno isključivo UVB zračenje, dok UVA uzrokuje samo tamnjenje kože. Brojne studije dokazuju da su UVA zrake podjednako krive za oštećenja stanica, što dokazuje sve veći broj slučajeva raka kože nakon korištenja solarija, koji emitiraju isključivo UVA zrake, upozorava američko Udruženje za zaštitu od raka.