Gazirana pića krcata su šećerom, potiču debljanje i dijabetes tipa 2, opterećuju jetra i bubrege, “kradu” minerale iz kostiju i slabe koncentraciju, pokazala su istraživanja. 

I nutricionisti se slažu da je takve napitke najbolje izbjegavati: 

- Ako u čaši od 2,5 dl pića ima oko 27 grama šećera, a svakog dana popije po čašu, tijekom mjesec dana može unijeti 3200 suvišnih kcal na mjesec, odnosno 38.000 kcal na godinu, pa se tijekom godine dana može udebljati pet kilograma. 

To se događa ako pijenjem sokova premašujemo dnevne potrebe za kalorijama, a to je često slučaj - tvrdi nutricionistica Irena Švenda. 

Ona je sa Sandrom Marić Bulat analizirala 14 najčešćih napitaka na tržištu. 

- Pristup mršavljenju uvijek treba biti individualnan, no prva preporuka ljudima koji žele smršavjeti najčešće je da trebaju izbaciti slatka pića, slatkiše i grickalice jer takve namirnice nisu nužna hrana - dodaje Švenda.

Irena Švenda, mag. nutricionizma: Djeca ne smiju piti kolu jer ih kombinacija šećera i kofeina čini nervoznima

Šećer i kofein u napicima tipa kola su “dobitna kombinacija” za hiperaktivnost. Kad čovjek popije puno šećera, naglo mu se diže razina glukoze u krvi. Odjednom je dostupno mnogo energije, postaje puno aktivniji, pojavljuje se grozničavost i slabi. Kofein djeluje preko nadbubrežne žlijezde na lučenje adrenalina, koji utječe na srčani mišić, krvotok se ubrzava i postajemo živčani. Ta je kombinacija pogubna za djecu.

Sandra Marić Bulat, dipl. nutricionist: Od litre napitaka na dan u samo tjedan dana udebljat ćete se 450 g

Pola litre gaziranog pića može imati oko 16 žličica šećera, što je triput veća doza šećera od one koju na dan preporučuju nutricionisti. Pijenjem dvije litre takvih napitaka u tjedan dana možemo dobiti čak 90 dag. Treba imati granicu i u pijenju sokova bogatih zaslađivačima jer oni mogu stvarati plinove, nadutost te imati i laksativno djelovanje. Na dan ne bi trebalo popiti više od bočice zaslađenog napitka.

Ledni čaj jednak kao i gazirana pića

Ledeni čajevi iz bočica često imaju jednake količine šećera i kalorija kao gazirana pića. Šećer se krije i u aromatiziranoj vodi, a ni “dijetni” napici bez šećera nisu posve bezopasni.

Umjetno sladilo acesulfam K tako potiče želju za slatkom hranom, a aspartam u suvišnim količinama može izazvati glavobolje. Iako se pića koja umjesto saharoze, tj. običnog šećera, sadrže voćni šećer, fruktozu, često smatraju zdravijima, Irena Švenda napominje da ona potiču nakupljanje masnog tkiva oko trbuha koje u krv luči hormone i upalne faktore te povećava rizik od dijabetesa, a Sandra Marić Bulat dodaje: 

- Fruktoza je jedan od zdravijih šećera, no i s njom treba biti oprezan jer je nova istraživanja dovode u vezu s masnim jetrima, kolesterolom i gihtom. Ona brzo povisuje šećer u krvi, no održava ga dulje vrijeme. Ako se kombinira s maltodekstrinom, npr. u izotoničnim napicima, fruktoza se sporije otpušta, pa je to odlična kombinacija - objašnjava Marić Bulat te dodaje: 

Čak se i voćni šećer povezuje s masnim jetrima i gihtom 

- Izotonični napici brzo vraćaju izgubljenu tekućinu i minerale, no ne bi smjeli biti gazirani jer tad potiču izlučivanje minerala iz organizma, što djelomice poništava njihov učinak. Također, dobrim izborom smatra pića niskoga glikemijskog indeksa i sokove od 100 posto voća iako i kod njih preporučuje umjerenost. A Irena Švenda savjetuje: 

- Žeđ bi trebalo gasiti vodom i nezaslađenim čajevima, a sokovi su više ‘za gušt’ i nemaju istu vrijednost kao svježe iscijeđeni sokovi.