Sve tmurniji i hladniji nadolazeći dani nerijetko čine ljude tromijim i pospanijim te odjeveni u deblju odjeću jedva čekaju kraj radnog vremena, žudeći za dobrim filmom i toplom dekicom. No baš tada se dobro trgnuti iz “mrtvila” i početi vježbati. Jer, osim što pogoduje cjelokupnu zdravlju i vitkoj liniji, tjelovježba čini ljude “pametnijima”, produktivnijima i uspješnijima na radnome mjestu, navode stručnjaci. Ljudi koji se redovito, barem pola sata na dan, bave nekom aktivnošću energičniji su, bolje i koncentriranije rade te u poslu puno brže napreduju, pokazala su istraživanja. Tjelesna aktivnost, naime, potiče nastanak novih moždanih stanica i povećava volumen krvi u mozgu, čineći nas bistrijima, učinkovitijima, fokusiranijima i manje zaboravljivima. Vježbanje također pospješuje lučenje moždanih neuroprijenosnika ili “hormona ugode” - serotonina, dopamina i endorfina, koji čovjeka čine smirenijim, zadovoljnijim i samopouzdanijim.

VJEŽBANJE POGODUJE PAMĆENJU
Grupa znanstvenika s američkog Sveučilišta Columbia tri je mjeseca nadgledala grupu prethodno neaktivnih ljudi u dobi od 25 do 45 godina. Oni su tijekom pokusa četiri puta na tjedan po sat vremena trčali na traci. Rezultat je bio znatno povećanje volumena krvi u mozgu. “Vježbači” su, stoga, puno bolje i lakše nego ranije rješavali testove memorije.

AKTIVNI LJUDI RADE USPJEŠNIJE
Preuzmete li nadzor nad svojim tijelom, opustit ćete se, biti fokusiraniji te bolje i lakše pamtiti, ističe Christin Anderson, wellness i fitnes koordinatorica pri Sveučilištu San Francisco. Tjelesna aktivnost stimulira živčani sustav, omogućujući da radite uspješnije, odnosno na “višem nivou”.

TRČANJE OBNAVLJA MOZAK
Neuroznanstvenik Fred Gage prije deset je godina otkrio da se mozak može obnavljati. Istraživanja je provodio na miševima, od kojih su neki bili neaktivni, dok su drugi provodili vrijeme neumorno trčeći u kotaču. Mozak aktivnih miševa stvarao je puno više novih stanica od mozgova miševa koji su mirovali. Novija istraživanja dokazala su da isto vrijedi i za ljude.

SPORT RAZVIJA NEURONSKE MREŽE
Izreku “Zdrav duh u zdravome tijelu”, kojom se naglašava važnost tjelovježbe, mudri su ljudi spominjali nekoliko tisuća godina prije pojave suvremenih neuroznanstvenih metoda, ističe psihijatrica dr. sc. Radonić s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Vježbanje je važno jer potiče izlučivanje neurotrofnih faktora, tj. čimbenika rasta i održavanja neurona. Ovi faktori pospješuju i proces rasta te razvijanja dijelova živčanih stanica koje sudjeluju u stvaranju “neuronske mreže” - komunikacijske mreže živčanih stanica, kaže dr. Radonić.

1. dan vježbanja, 2. dan vježbanja, 3. dan vježbanja, 4. dan vježbanja, 5. dan vježbanja, 6. dan vježbanja, 7. dan vježbanja, 8. dan vježbanja, 9. dan vježbanja, 10. dan vježbanja, 11. dan vježbanja, 12. dan vježbanja, 13. dan vježbanja, 14. dan vježbanja