Svetaca imena Vinko (lat. Vincentius) je nekoliko u Katoličkoj crkvi, a jednom od njih posvećen je 22. siječanj. Radi se ranokršćanskom svećeniku i mučeniku koji je živio u španjolskom gradu Zaragoza. U vrijeme cara Dioklecijana je mučen i pokopan u Veneciji.
Ovaj svetac živio je i radio u doba progona kršćana od strane rimskih careva Maksimilijana i Dioklecijana 303. godine. Kada su ga uhvatili, zatvorili su ga u tamnicu i strašno mučili. Čak su mu tijelo toliko unakazili da su mu se vidjela crijeva i kosti. Međutim, tijekom tog cijelog strašnog iskustva Vinko se držao hrabro i cijelo vrijeme molio.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema legendi, u tamnici su ga posjetili anđeli i zapjevali s njime. Tome je svjedočio i rimski namjesnik Darije, koji je i naredio da ga se muči. Došao je do tamnice i ugledao nevjerojatan prizor. Vidio je tog izmučenog čovjeka obasjanog svjetlošću. Darije je bio toliko šokiran da ga je to promijenilo te se okrenuo kršćanstvu.
Nakon toga je dopustio vjernicima da posjećuju Vinka u tamnici. Dolazili su i ljubili mu rane, brisali mu krv s tijela. Kod kuće su čuvali tkaninu na kojoj je ostala njegova krv kako bi im kuću čuvala od zla. Vinko je preminuo 304. godine, navodno upravo 22. siječnja.
To što je on proživio kasnije se povezivalo s vinom - razbijanje njegovog tijela, curenje i hvatanje krvi povezali su s branjem i lomljenjem grožđa i hvatanjem mošta. Tako je postao zaštitnik vinogradara, vinograda i vina. Taj dan naziva se blagdan Svetog Vinka ili Vincekovo. Kod Hrvata je bio poznatiji pod nazivom - Vincencio, a spominju se i Vincencij, Vincet, Vince,...
Proslava svetog Vinka povezuje se s Dionizom, antičkim bogom vina čije se slavljenje održavalo u vrijeme koje bi danas odgovaralo veljači. I jedan i drugi simbolizirali su rađanje i buđenje prirode te dolazak proljeća. I samo njegovo ime podsjeća na vino (lat. Vinum).
Vinogradari u Hrvatskoj i ostalim dijelovima svijeta posebnu pažnju obraćaju na vremenske prilike i tako predviđaju kakav će biti urod. Neki vinogradari znaju se sastati u vinogradu, odrezati vinovu lozu, staviti je u vodu i po pupoljku predviđati kakav urod mogu očekivati. U nekim krajevima je običaj u vinograd objesiti kulen kako bi i grozdovi bili toliko veliki.
Zna se odlaziti od podruma do podruma, svirati i pjevati, nositi posvećeno vino u vinograd, a i svetu vodu kojom se poškrope sva četiri ugla vinograda. Ponegdje vinogradari kulen stave na kolac u vinogradu pa odu s njime u podrum, pojedu ga te se vrate moliti u vinograd sa vinom u rukama, spuste se na koljena i kažu; 'Bogu za bogat urod', prenosi narodni.net.
Neke od tradicionalnih izreka za Vincekovo:
- 'Ako se na Vincu topi snig vino će biti dobro.'
- Ako je taj dan bilo kiše, govorili su: 'No, sad bude vino'.
- Ako kiše nije bilo već je suša, rekli bi: 'No, kaže, ne bu vino'.
- 'Ako kaplje voda sa strehe, onda će bit mlogo vina.'
- 'Ako na svetog Vinka sunce peče, obilno vino u bačve poteče.'
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: