Gomilanje kilograma osim što oštećuje srce, zglobove i krvne žile, ima velik utjecaj i na mozak te povećava rizik od razvoja demencije i drugih problema s pamćenjem, otkrilo je istraživanje Sveučilišta Los Angeles. Znanstvenici su utvrdili da suvišni kilogrami ne samo da oštećuju fizičku strukturu mozga, već i postaruju sivu tvar tog kompleksnog organa, tako da je biološka dob mozga veća za 16 godina. To se događa zbog slabe opskrbljenosti mozga krvlju, a stanice potom postaju "gladne" kisika i postupno odumiru.

- Mozak se tijekom života smanjuje, no kod ljudi s viškom kilograma to je smanjenje veće za četiri posto nego kod onih s normalnom težinom. Kod ekstremno pretilih ljudi mozak propada još brže i smanjuje se za osam posto više nego što je normalno - rekao je voditelj istraživanje, profesor Paul Thompson. 

Siva moždana tvar je "misaoni" dio mozga sastavljen od stanica koje su uključene u kontrolu mišića, vida, sluha, osjećaja, govora i emocija. Bijela tvar mozga je poput autoceste kojom prolaze neuroni i međusobno povezuju stanice. Na taj način pretilost mijenja i način razmišljanja, utječe na prosudbu i povećava žudnju za visoko kaloričnom hranom, pa hrana djeluje na sličan način, kao što to radi droga ovisnicima. 

Ti rizici jednaki su i za ljude s prekomjernom kilažom kao i one ekstremno pretile, a povećavaju se nakon što tjelesna težina dosegne indeks tjelesne mase veći od 25. Kod onih čiji je BMI veći od 30 taj efekt je neizbježan. Prijašnja studija Karolinska Instituta u Švedskoj utvrdila je da pretili ljudi imaju 70 posto više rizika za senilnost u starijoj dobi.