Australka Yarraka Bayles iz prve je ruke iskusila grozne posljedice bullyinga nad vlastitim djetetom, koje u školi proživljava njen 9-godišnji sin Quaden. Dječak je rođen s dijagnozom Achondroplasia dwarfizam, poremećaju rasta kostiju zbog čega on ima normalnu veličine torza, a znatno kraće udove od prosjeka.
Koliko bullying utječe na Quadena, majka je otkrila u videu kojeg je snimila nakon što ga je pokupila iz škole, želeći upozoriti sve što žrtve vršnjačkog nasilja i njihovi roditelji proživljavaju te kako je nužno pozabaviti se tom temom puno više nego do sad.
Pogledajte video:
I sama u suzama, Yarraka je dodala da bullying vrijeđa cijelu njenu obitelj.
Otkako je objavila video u utorak, video je pregledan preko 17 milijuna puta. Dječak i obitelj dobili su veliku podršku javnosti, uključujućih onu australskih sportaša te drugih slavnih ličnosti.
GoFundMe je zasad skupio oko 120.000 dolara s prvotnom namjerom da se Quadena pošalje u Disneyland.
Vršnjačko nasilje doživjelo je tri četvrtine djece
Ruganje, isključivanje iz društva i krađa djetetovih stvari - samo su neki od oblika bullyinga s kojima se djeca susreću u školi. Tri četvrtine djece barem je jednom u životu doživjelo vršnjačko nasilje. Takvo ponašanje može rezultirati emocionalnim tegobama i problemima u ponašanju. Kako posljedica toga može se javiti agresija, usamljenost i depresija.
Djeca koja maltretiraju druge najčešće to rade da bi bila popularna, jer traže pozornost ili zato da bi sebe učinila važnijima nego što jesu. Maltretiranjem slabijih od sebe oni postaju moćniji i važniji.
Njihove su žrtve najčešće djeca koja su drugačija od njih, i to obično fizički slabija, mlađa te djeca koja se ne znaju izboriti za sebe i ona djeca koja se lako uzrujaju.
U koštacu s nasilnikom
Takvo ponašanje treba prijaviti odraslima, bilo roditeljima, profesorima ili ravnatelju. Time se nasilniku i svim ostalima koji se tako ponašaju jasno daje do znanja kako se njihovo omalovažavanje i maltretiranje neće tolerirati.
Nulta tolerancija: I u vrtićima prijavljuju djecu zbog bullyinga
Iako je vršnjačko nasilje u školama, pa čak već i u vrtićima veliki problem odgojno-obrazovnog sustava već godinama, Hrvatska je tek sad, prvi put, dobila Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024. godine.
- Već imamo kazne za vršnjačko nasilje, po četiri različite pedagoške mjere u osnovnim i srednjim školama, no učitelje i nastavnike na izricanje tih mjera demotivira beskrajan postupak administriranja. Osim toga, nastavnici i učitelji često su u tim postupcima prepušteni sami sebi - komentar je Željka Stipića, čelnika sindikata Preporod.
Odavno za vršnjačko nasilje u školama na raspolaganju stoji mjera opomene, ukora, strogog ukora i preseljenja u drugu školu za osnovne škole, odnosno mjera opomene, ukora, opomene pred isključenje i isključenja za učenike srednjih škola, kaže Stipić.
Kako stoji u novom akcijskom planu, sve osnovne i srednje škole do početka listopada moraju izraditi školske kodekse u kojima će od “a do ž” jasno biti definirane obaveze, ali i prava nastavnika, kao i nenastavnog osoblja, učenika i roditelja kad je nasilje u pitanju. Do kraja lipnja se pak očekuje definiranje svih kazni za nasilje.
Novi akcijski plan predviđa i nove mehanizme vrednovanja angažmana učitelja u pružanju pomoći učenicima i roditeljima, odnosno skrbnicima učenika, dok se uvodi i tzv. “vršnjačka potpora”.