Inteligencija je, čini se, ono što počinje opadati kod ljudi. Prosječni rezultati IQ testova postaju sve slabiji, nakon što su konstantno rasli iza Drugog svjetskog rata.
Znanstvenici, koji su napravili istraživanje na tu temu, kažu da je prosječni kvocijent inteligencije počeo padati s ljudima rođenima 1975. godina, a do danas je situacija iz godine u godinu postajala sve lošija. Od Drugog svjetskog rata do 1975. godine prosječni IQ je bio u porastu za po tri boda u svakom desetljeću. Nazvali su to Flynn efektom, prenosi Daily Mail.
Razlog za pad inteligencije znanstvenici pronalaze u drugačijem načinu podučavanja matematike i jezika u školama. Ali, je li to zaista tako? Neki kažu da je to posljedica sve lošije prehrane ili/i napretka tehnologije pa ljudi sve manje koriste mozak, a sve više se oslanjaju na razne uređaje.
- Ovo je najuvjerljiviji dokaz o preokretu Flynn efekta. To su vrlo zabrinjavajući podaci, ako pretpostavimo da je njihov model ispravan - kazao je Stuart Ritchie, psiholog sa Sveučilišta u Edinburghu koji zapravo nije sudjelovao u istraživanju, ali mu je ta tematika poznata.
Prema ranijim studijama napravljenima u Velikoj Britaniji, kvocijent inteligencije u padu je između 2,5 i 4,3 boda po svakom desetljeću. Posljednju studiju napravili su Ole Rogeburg i Bernt Bratsberg iz Ragnar Frisch centra za ekonomska istraživanja u Oslu. Otkrili su da su rezultati IQ testiranja kod norveških muškaraca niži nego kod njihovih očeva.
Usporedili su rezultate standardnih IQ testova kod preko 730.000 muškaraca između 1970. i 2009. godine. Rezultate istraživanja su objavili u zborniku Nacionalne akademije znanosti SAD-a (Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America PNAS).
Hrana je jako važna za IQ
Znanstvenici su 2017. godine otkrili da redovito jedenje ribe poboljšava inteligenciju kod djece, a pomaže im i da bolje spavaju.
Otkrili su da su djeca od 9 do 11 godina, koja ribu jedu barem jednom na tjedan, postigla bolje rezultate u testovima inteligencije i to za prosječno skoro 5 bodova (4,8), u usporedbi s djecom koja ribu na jelovniku imaju rijetko.
Istraživanjem su obuhvatili više od 500 mališana. Pitali su ih koliko često su jeli ribu u zadnjih mjesec dana - u rasponu od niti jednom do barem jednom tjedno. Djeca koja su ribu jela ne baš često, ali ponekad, imala su prosječno bolje rezultate za 3,3 boda od djece koja su kazala da ribu nisu jela.
Mišljenje hrvatske neuropsihijatrice
- Inteligencija je kompleksna, ne smijemo je suviše jednostavno shvatiti. Psiholozi govore o tzv. fluidnoj inteligenciji, koja je biološki određena i koja nam je potrebna za rješavanje problema, a postoji i tzv. kristalizirana inteligencija, koja se razvija tijekom života učenjem i širenjem znanja. Te obje vrste inteligencije, jedna drugu dopunjuju i stoga je inteligencija tijekom života stabilna - objasnila nam je akademkinja Vida Demarin, spec. neuropsihijatrije.
Dodala je da se na kristaliziranu inteligenciju može utjecati - učenjem novih znanja, rješavanjem novih zadataka. Kaže kako neka istraživanja pokazuju da prehrana, također, može utjecati na poboljšanje kognitivnih sposobnosti - Mediteranska prehrana.
- I redovita tjelesna aktivnost, također, djeluje na poboljšanje kognitivnih funkcija, s obzirom da se luči više neurotrofina, BDNF-a (Brain Derived Neurotrophic Factor), koji je odgovoran za pamćenje i koncentraciju te raspoloženje. Rezultati istraživanja pomoću magnetske rezonance (metoda prikaza moždanih struktura) pokazuju promjene određenih dijelova mozga kod osoba koje vježbaju, u odnosu na one koje ne vježbaju, a, također, i kod onih koje jedu Mediteransku prehranu u odnosu na one koji ne jedu - pojasnila nam je neuropsihijatrica.
- Tako da i ono istraživanje kod mališana koji su jeli ribu, u odnosu na one koji nisu, isto pokazuje vrijednost jednog od glavnih sastojaka Mediteranske prehrane - ribe, s nezasićenim masnim kiselinama, kao glavnim sastojkom. Riba je, također, jedan od glavnih sastojaka tzv. Nordijske dijete (sjeverno - morske ribe, losos, haringa i sl.), koje se, također, sastoje od nezasićenih masnih kiselina, korisnih za zdravlje - dodala je.
Vida Demarin osvrnula se i na tvrdnje da je razina ljudske inteligencija sve manja zbog tehnologije "koja razmišlja umjesto njih".
- Komentar istraživanja koje pokazuje da vrijednost IQ-a pada kao rezultat "manje upotrebe" mozga, jer se sustavno koriste tehnološke inovacije svakako stoji. Informacije su na dohvat ruke, odnosno "miša". Manje se uključuju vlastite moždane vijuge da se dođe do određenih podataka i znanja. Funkcija se održava funkcijom! Što manje upotrebe, to manje funkcije - rekla nam je ova stručnjakinja.
Fluidna i kristalizirana inteligencija
Akademkinja Vida Demarin kaže kako su u psihologiji, fluidna i kristalizirana inteligencija faktori opće inteligencije koje je 1971. odredio Raymond Cattell. Fluidna i kristalizirana inteligencija međusobno koreliraju.
- Fluidna inteligencija slična je g-faktoru, a predstavlja one sposobnosti koje su u većoj mjeri biološki određene. Važna je pri rješavanju novih problema gdje znanje i iskustvo mnogo ne koristi. Fluidna inteligencija na neki način teče kroz različite oblike inteligentnog ponašanja. To je neka vrsta prirodne inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizirane inteligencije. Predstavlja neku biološki određenu sposobnost koja se vrlo intenzivno razvija do adolescencije. Doseže vrhunac do 16. ili 17. godine - pojašnjava Vida Demarin.
Dodaje da kristalizirana inteligencija predstavlja ona znanja, vještine i sposobnosti koje neki pojedinac razvije tijekom života. Ta vrsta inteligencije je zapravo ispunjenje nečijih mogućnosti.
- Ona je oblik realizirane inteligencije koja se očituje u znanjima i vještinama koje čovjek usvaja tijekom života, te stoga ne opada u starosti. Možemo reći da je inteligencija ljudi tijekom života stabilna zato što rast kristalizirane na neki način nadoknađuje pad fluidne inteligencije - dodala je.