U hrani se gotovo uvijek mogu pronaći mikroorganizmi jer hrana ni ne treba biti sterilna i u većini slučajeva neće imati utjecaja na konzumenta.

- Međutim, neki mikroorganizmi uzrokuju bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom ili, češće, otrovanja hranom. Ako se u gramu nekog mesnog jela nađe 100 bakterija, što nije dovoljno za izazivanje bolesti, nakon izlaganja povišenim ljetnim temperaturama kroz nekoliko sati bakterije se umnože u dovoljnoj količini da izazovu trovanje - kaže dr. sc. Ivančica Kovaček, dr. med., spec. med. mikrob. s parasit., voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Dodaje da nitko neće pojesti samo gram hrane nego barem 200 do 300 grama što je više nego dovoljno za trovanje. Simptomi trovanja hranom ovise o vrsti mikroorganizama koji su se umnožili u hrani, ali najčešći su: bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev i ponekad povišena temperatura. Uzročnici crijevnih infekcija mogu biti virusi i bakterije.

- Bakterije u hrani dovode do njezina kvarenja, a do kontaminacije dolazi na nekoliko načina: preko neopranih ruku prilikom kontakta s hranom, ako hrana nije termički dobro obrađena, ili adekvatno čuvana, ili temeljito oprana. Najopasnija posljedica je dehidracija, odnosno gubitak tekućine i elektrolita iz organizma - kaže nutricionistica, dipl. ing. preh. teh. Sanja Ćosić.

Povoljan medij za razvoj i razmnožavanje mikroorganizama je hrana bogata hranjivim tvarima, poput kremastih kolača, salata s majonezom ili vrhnjem, proizvoda od jaja, mesnih umaka i slično. Ako se takva hrana ne hladi u prikladnim hladnjacima može doći do umnožavanja različitih vrsta mikroorganizama koji uzrokuju trovanje ako ih  se pojede u dovoljnoj količini. Rizike od trovanja hranom pokušajte svesti na najnižu razinu.

- Hranu treba kupovati u onim trgovinama koje nude svježe i kontrolirane proizvode, koji pravilno skladište hranu, koji izdvajaju proizvode kojima je istekao rok trajanja te imaju školovano osoblje i pod zdravstvenim nadzorom, jesti u ugostiteljskim objektima koji imaju veliki promet jer je manja mogućnost stare hrane te koji redovito rade kontrole čistoće svojeg suđa i pribora te se brinu o zdravlju osoba koje rukuju hranom. U svojim domaćinstvima treba dobro termički obraditi hranu i što manje vremena držati lakopokvarljivu hranu izvan hladnjaka - kaže dr. Kovaček. Ako se otrujete hranom, obavezno se javite liječniku i, prema preporuci liječnika, držite se dijete koja ovisi o uzroku trovanja hranom, upozoravaju liječnica i nutricionistice.

- Preporučuje se konzumirati laganiju i jednostavnu hranu, poput dvopeka, riže i kuhanog povrća, a izbjegavati masnu, slatku i prženu hranu te hranu koja sadrži puno vlakana jer vlakna potiču rad crijeva. No ako imate mučnine, dugotrajan proljev i povraćate, potrebno je obratiti se liječniku radi nadomjeska tekućine i elektrolita infuzijom – kaže nutricionistica Ćosić.

Najčešće nas otruju salmonela, stafilokok i klostridija

Uzročnici trovanja hranom ili vodom obično pripadaju jednoj od tri skupine bakterija: salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim klicama slične su i očituju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom, kaže mag. nutr. Maja Gradinjan.

Temeljito perite ruke, pribor i radne površine kad radite sa sirovim mesom 

Čistoća ruku jedan je od osnovnih koraka kako bismo izbjegli kontaminaciju hrane bakterijama. Stoga perite ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja s hranom, posebno nakon doticaja sa sirovim mesom. Voće i povrće temeljito operite prije jela. 

U trgovinama pazite na rok trajanja namirnica, kao i na to da su kvalitetno zapakirane 

Hranu kupujte u trgovinama koje nude svježe i kontrolirane proizvode te pravilno skladište hranu. Jesti treba u ugostiteljskim objektima koji imaju veliki promet jer je manja mogućnost da koriste staru hranu i koji redovito kontroliraju čistoću suđa te se brinu o zdravlju osoba koje rukuju hranom.

Top pet savjeta

• 1. Neke namirnice su pogodnije za razvoj bakterija pa ih izbjegavajte. To su mlijeko, proizvodi od nepasteriziranog mlijeka, jaja i hrana s jajima, sirova riba i meso te nedovoljno oprano voće i povrće.
• 2. Sirove namirnice u hladnjaku odvojite od kuhanih. Ne ostavljajte hranu izvan hladnjaka dulje od dva sata. Hranu pripremajte neposredno prije konzumacije i izbjegavajte podgrijavanje. Dovoljno dugo kuhajte ili pecite hranu.
• 3. Plodovi mora, ako nisu svježi ili dovoljno termički obrađeni, mogu izazvati enteritis, pa i koleru. Ako niste sigurni odakle su školjke došle i koliko su dugo stajale na toplome, radije ih zaobiđite.
• 4. Kupljenu zamrznutu, ohlađenu i lako pokvarljivu hranu nakon kupovine u što kraćem roku pospremite u hladnjak. Jednom odmrznutu hranu više ne zamrzavajte i izbjegavajte podgrijavanje.
• 5. Probiotički jogurti dobro će utjecati na obnavljanje crijevne mikroflore. Ako ste se otrovali hranom prvenstveno morate povratiti izgubljenu tekućinu i elektrolite pa pijte dosta vode i nezaslađenih čajeva.