Kao što možete i pretpostaviti, radi se o industrijski obrađenoj hrani prepunoj nezdravih dodataka koja je jednako nezdrava bila ona vegetarijanska ili ne. Takva brza hrana bez mesa u pravilu ima više masnoća i kalorija nego klasična vegetarijanska prehrana u kojoj sami pripremate ono što jedete - od svježeg povrća, žitarica, mahunarki, voća...
Također, često je kaloričnija i od brze hrane u kojoj dominira meso pa vegetarijanska opcija nije najbolji izbor ako pokušavate izgubiti višak kilograma. Stručnjaci kažu da čak zna biti masnija i napominju da su ljudi često u zabludi kad smatraju da je to zdravija varijanta.
Neki čak, iako jedu meso, ponekad biraju vegetarijansku brzu hranu jer vjeruju da će se manje udebljati. Zapamtite, nemasno meso nema puno kalorija dok se ne nađe u nekom masnom, kaloričnom umaku, s još nekim dodacima poput sira, peciva...
Registrirani dijetetičar Paul Salter kaže da brza vegetarijanska hrana može sadržavati manje masnoća, ali, također, zna i u tom slučaju imati puno kalorija i visoku razinu natrija, prenosi Daily Mail.
- Kada razmišljate o vegetarijanskoj hrani, kroz misli vam prolaze voće i povrće. Ali, restorani brze hrane nemaju novca, prostora i kapaciteta za kvalitetne proizvode. Kao rezultat toga, mnoga jela na bazi povrća koja se nalaze na jelovniku fast food restorana su puna mnoštva konzervansa i aditiva kako bi se poboljšao okus i nadoknadio nedostatak mesa - objašnjava Salter.
Dodaje kako je tofu zdrava opcija. Izvrstan je izvor proteina, ali kada se uz njega stavi sir da bi se poboljšao okus, kalorije se samo zbrajaju.
Usporedio je vegetarijanski hamburger i onaj s mesom jednog restorana brze hrane kakvog u Hrvatskoj nema. Otkrio je da sadrži više kalorija (490 u odnosu na hamburger od mesa koji je imao 385), više masnoća, natrija, ugljikohidrata i šećera. Ipak, u nečemu je bio mrvicu bolji - imao je sedam grama vlakana, a hamburger s mesom tri grama.
Postoji još jedna opasnost koja prijeti iz brze vegetarijanske hrane, a to je da zna sadržavati obesogene - kemikalije koje uzrokuju pretilost.
Što su to obesogeni?
Termin "obesogeni" prvi je upotrijebio američki biolog dr. Bruce Blumberg. Objasnio je da su obesogeni kemikalije koje su krivac za debljanje i kod ljudi i kod životinja. Njegovo istraživanje na tu temu dovelo je do identifikacije mnogih štetnih tvari koje potiču debljanje jer poremete razine hormona u tijelu.
Obesogeni u tijelu rade takve promjene na stanicama da na kraju dolazi do povećane proizvodnje masnih stanica. Kaže da te kemikalije remete endokrini sustav našeg tijela. One se ne nalaze samo u hrani već u mnogo stvari koje koristimo svakodnevno, na primjer - u ambalaži u kojoj se nalazi određena hrana ili piće.
- Najvažniji organi endokrinog sustava su hipotalamus, hipofiza, štitnjača, paratireoidne žlijezde, otočići gušterače, nadbubrežne žlijezde, sjemenici (testisi) i jajnici (ovariji). Tijekom trudnoće kao endokrina žlijezda djeluje uz svoje druge funkcije i posteljica - objašnjeno je u MDS Medicinskom priručniku za pacijente, a pojašnjena je i uloga hormona u tijelu.
"Hipotalamus luči nekoliko hormona koji potiču hipofizu: neki potiču (stimuliraju) otpuštanje hipofiznih hormona, dok drugi potiskuju (suprimiraju) to otpuštanje.
Hormoni su tvari otpuštene u krvotok iz žlijezdi ili organa koji utječu na aktivnost stanica na drugom mjestu. Većina hormona su bjelančevine sastavljene od lanaca amino kiselina različitih duljina. Drugi su steroidi, masne tvari koje nastaju od kolesterola. Vrlo male količine hormona mogu otkočiti (potaknuti) vrlo velike reakcije u tijelu."
U svakom obroku treba biti povrća
- Kada se govori o prikladnosti konzumacije vegetarijanske i nevegetarijanske hrane u fast food restoranima, neovisno o podrijetlu, želimo izbjeći trans-masne kiseline i dodane šećere koje se u fast-food restoranima uglavnom podrazumijevaju. Nedostatak biljnih sastojaka, prije svega povrća jedan je od glavnih krivaca metaboličkih bolesti povezanih s prehranom, i stoga treba ohrabrivati svaki obrok koji sadrži povrće, bio onaj koji sadrži meso ili onaj koji ga ne sadrži - objasnio nam je Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ.mag.pharm. iz ordinacije nutricionističkog savjetovališta NutriKlinika.
- Važno je diskutirati s objektivnim činjenicama, i uspoređivati nutritivnu vrijednost obroka prema nutritivnim vrijednostima, podacima o načinu pripreme hrane, i sastojcima u obroku, a ne diskriminirati obrok temeljem insinuacija. U svakom slučaju, nije dobro amnestirati i poticati konzumaciju uobičajenih fast-food obroka, samo zato jer kontekst hrane temeljene na biljnim namirnicama u nekom fast food restoranu ne udovoljava kriterijima. Zasigurno ima restorana koji spremaju nutritivno vrijednije obroke, nego što su ovi prikazani u tekstu - dodaje ovaj stručnjak.