Poznat kao i sunčani vitamin, vitamin D proizvodi tijela kao odgovor na izlaganje sunčevoj svjetlosti. Također se prirodno pojavljuje u nekoliko namirnica - uključujući neke ribe, riblja jetra i žumanjke, kao i u obogaćenim mliječnim i žitnim proizvodima.
Vitamin D je neophodan za jake kosti, jer pomaže tijelu da iskoristi kalcij iz prehrane. Tradicionalno, nedostatak vitamina D povezan je s rahitisom, bolešću u kojoj koštano tkivo ne mineralizira pravilno, što dovodi do mekih kostiju i koštanih deformacija.
POGLEDAJTE VIDEO:
I dok su nekoć ljudi živjeli više u skladu s prirodom te se izlagali suncu kad njegovo negativno zračenje nije bilo tako opasno, danas se u svijetu bilježi čest problem manjka vitamina D.
Također, brojne studije pokazuju veću učestalost nedostatka vitamina D kod oboljelih od autoimunih bolesti, od bolesti štitnjače i dijabetesa do reumatoidnog artritisa te multiple skleroze.
Manjak D vitamina je globalna epidemija
Naime, liječnici upozoravaju kako je u razvijenim zemljama Europe i SAD-a ta deficijencija rekordno visoka te pogađa čak 40 posto populacije.
Ta se brojka penje još više kod Hispanoamerikanaca (oko 70 posto ima manje razine vitamina D od preporučene), dok je kod Afroamerikanaca deficijencija najveća - s 82 posto. Jedno od objašnjenja za to zapravo i ruši mit vezan za vitamin D, kako tamnoputi ljudi imaju veće razine njega.
Tamnopute osobe imaju više melanina u koži, a njegova količina određuje koliko se vitamina D može sintetizirati u koži. Melanin štiti kožu od oštećenja izazvanih izlaganjem UV-B zrakama tako što koči njihovo prodiranje u kožu. Budući da je pristup UV-B zrakama ograničen, u koži se proizvodi manje vitamina D. Stoga se tamnopute osobe trebaju izlagati sunčevom zračenju duže nego osobe svijetle puti da bi sintetizirale jednaku količinu vitamina D.
U Hrvatskoj se procjenjuje kako između 40 i 50 posto populacije ima manjak tog vitamina, dok "teža deficijencija" pogađa oko 15 posto ljudi. S time se definitivno povećava rizik od osteoporoze, ali i brojnih drugih bolesti, ističu liječnici.
7 poznatih faktora rizika za manjak vitamina D
- Tamnija put
- Srednja i starija životna dob
- Prekomjerna tjelesna težina
- Manjak mliječnih proizvoda i ribe u prehrani
- Život dalje od ekvatora ili na području gdje nema dovoljno sunca tijekom zimskih mjeseci
- Stalno korištenje krema sa zaštitnim faktorom
- Često boravljenje u zatvorenim prostorima
Razine vitamina D
Status vitamina D u organizmu određuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksi vitamina D (25-OH D) u krvi. Do prije nekoliko godina, status je određivan tek kod osoba u riziku od osteoporoze, a kao granične vrijednosti razmatrale su se višestruko niže koncentracije od onih na koje se danas pozivamo.
U određivanju granične vrijednosti koncentracije vitamina D presudnu ulogu ima utvrđena jasna i obrnuta povezanost između koncentracije vitamina D i paratireoidnog hormona (PTH).
Preporučenu koncentraciju vitamina D u krvi ljudi iznosi 75 nmol/L - 125 nmol/L, a u pravilu se kod dokazanog nedostatka vitamina D uvodi nadomjesna terapija u dozi od 6.000 I.J. tijekom 8 tjedana, a potom se uvodi doza održavanja od 1.500 – 2.000 I.J.
Ovo su najčešći simptomi deficijencije D vitamina:
1. Česte prehlade i loš imunitet
Budući da je vitamin D ključan za zdrav imunitet, bez dovoljnih razine obrambene stanice ne reagiraju pravovremeno i efikasno. Adaptivni imunitet u kojem organizam pamti viruse koje je prebolio, poput ospica, te onemogućava da se ponovno razbolimo od njih.
Unutarnje jedinice imuniteta nalaze se u pojedinim tkivima, poput sluznice nosa te osiguravaju svakodnevnu obranu od infekcija. Obje vrste imuniteta nužne su za pravilno funkcioniranje obrane tijela, a obje trebaju vitamin D. Ako vam se čini da olako i prečesto "ulovite" infekcije te da njihovo liječenje traje predugo, testirajte razine vitamina D, savjetuju stručnjaci.
2. Sklonost depresiji
Vitamin D nužan je za održavanje adekvatnih razina serotonina u mozgu, kemijskih tvari odgovornih za dobro raspoloženje koji se često nadomještaju antidepresivima.
Kod onih koji su stalno umorni i bezvoljni, nedostatak ovog vitamina može značiti da ne asimiliraju dovoljno nutrijenata iz hrane te je sposobnost tijela da iz namirnica stvara energiju ugrožena zbog nedostatka vitamina D.
3. Bol u zglobovima i slabe kosti
Bez vitamina D ne može biti dobre regulacije kalcija i fosfata u tijelu, koji su ključni za zdrave zglobove, mišiće i zube, ali su i prevencija osteoporoze. Ljudi griješe kad misle da je za zdrave kosti jedino potreban kalcij.
Studije pokazuju kako ljudi s nedostatkom vitamina D češće osjećaju kroničnu bol u donjem dijelu leđa, uključujući i težu križobolju s ograničenim kretnjama. Drugo istraživanje pak otkriva da ljudi s deficijencijom ovog vitamina dvostruko češće imaju bol u rebrima te kostima udova.
4. Bol u mišićima
Vitamin D pruža podršku mišićnim funkcijama jer se receptori za njega nalaze diljem cijelog tijela. Ljudi koji imaju puno mišićnih bolova te grčeva trebali bi se ići testirati, jer su ti simptomi najčešće prvi znak manjka vitamina D.
Kad taj vitamin ulazi u stanice mišića u metaboliziranom obliku, on olakšava njegove kontrakcije, što doprinosi jačanju mišića. Kod manja vitamina D, često je prisutna kronična bol.
5. Stalan umor
Vitamin D nam je nužan i za proces pretvaranja hrane u energiju. Kod onih koji su stalno umorni i bezvoljni, nedostatak ovog vitamina može značiti da ne asimiliraju dovoljno nutrijenata iz hrane te je sposobnost tijela da iz namirnica stvara energiju ugrožena zbog nedostatka vitamina D.
6. Teže zacjeljivanje rana
Iako je ovo čest simptom dijabetesa, povezuje se i s nižim razinama vitamina D, osobito nakon operacija, ozljeda ili infekcije. Rezultati istraživanja pokazuju da vitamin D povećava proizvodnju spojeva ključnih za formiranje nove kože kao dijela procesa zacjeljivanja rana.
Osim toga, jedna je studija otkrila da bolesnici s nedostatkom vitamina D koji su imali čir na nozi, nakon dobivanja nadomjesne terapije imali su do 28 posto smanjena veličine čira.
7. Smanjena gustoća kostiju
O osteoporozi se govori ako je koštana gustoća manja za više od 2,5 standardne devijacije (SD) koštane mase populacije iste rase i spola. Pri manjem gubitku koštane gustoće od -1 do -2,5 SD govorimo o osteopeniji.
Prije pojave prijeloma, osteoporoza obično nema nikakvih simptoma. Prijelom kosti koji vežemo uz osteoporozu je najčešće u području kralježnice, vrata bedrene kosti i donjeg dijela podlaktice. Vrlo čest znak je bol u leđima koja nastaje zbog prijeloma kralješka. Prijelom može bit spontan, ali obično je posljedica nagle kretnje tijela ili podizanja teškog tereta.
8. Ispadanje kose
Istraživači sa sveučilišta u Kairu objavili su rezultate istraživanja kojima zaključuju da žene koje se bore s intenzivnim gubitkom kose imaju također i manjak željeza i vitamina D.
- Ovo je prvi put da se manjak vitamina D povezao s problemom gubitka kose - objašnjava Rania Mounir Abdel Hay, liječnica dermatolog na sveučilištu u Kairu i autorica studije.
Liječnici pretpostavljaju kako vitamin D regulira ponašanje gena koji su odgovorni za normalan rast kose.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: