Genetičari su se pozabavili usporednom psećih godina života sa ljudskim pa su zaključili kako jedna pasja godina nije ekvivalentna sedam ljudskih godina, kako se naširoko vjeruje i računa.
Dob su procjenjivali na američkom Sveučilištu California u San Diegu i to postupkom koji se zove epigenski sat, proučavali su fenomen nazvan metilacija DNK. Naime, kako sisavci stare, njihova DNK skuplja metilne skupine koje se 'lijepe' za DNK, a po kojima se otprilike može odrediti nečija dob.
POGLEDAJTE VIDEO Preslatko prijateljstvo kujice i zeca iz Zagreba:
Usporedili su epigenske satove ljudi i pasa kako bi bolje razumjeli gene povezane sa starenjem. Odabrali su pse koji žive u istim sredinama kao i ljudi, te primaju određenu razinu medicinske skrbi, kao što to čine i ljudi.
Pratili su stope metilacije kod 104 labradora u dobi između četiri tjedna i 16 godina. Zatim su te podatke uspoređivali s objavljenim profilima metilacije za 320 ljudi u dobi od jedne do 103 godine.
Otkrili su kako neki periodi psećeg života slijede isti obrazac kao i ljudski, iako se neki drugi periodi ne preklapaju toliko precizno. Na primjer, stopa metilacije pokazala je da štene od sedam tjedana odgovara ljudskoj bebi staroj 9 mjeseci - kod obje vrste u tom periodu počinju izbijati prvi zubi.
Ali, kasnije su razlike veće jer pseći sat otkucava puno brže, pa štenci brže ulaze u pubertet i dostižu spolnu zrelost u prvoj godini života. Kako pas stari, njegov epigenetski sat se usporava i počinje se opet usklađivati s ljudskim, u kasnijim godinama života. Recimo, prosječni 12-godišnji životni vijek labradora usklađen je s prosječnim životnim vijekom ljudi, a koji je oko 70 godina.
Pronašli su formulu za izračun starosti
Nakon završetka istraživanja došli su do formule kojom se može izračunati starost pasa ako bi se uspoređivala sa ljudskim godinama.
Nova formula temelji se na epigenetskom satu i uključuje pronalaženje prirodnog logaritma psećih godina koji se množi sa 16 i zatim se na rezultat dodaje 31. Na primjer, dvogodišnji pas ekvivalent je 42-godišnjem čovjeku, ali nakon te dobi usporava - pas od pet godina je ekvivalent čovjeku starom 56,7 godina, a 10-godišnji pas osobi od 67,8 godina.
- Nije lako smisliti istinsku usporedbu relativne dobi psa i čovjeka s obzirom da oni dosežu zrelost različitim stopama, a i različite pasmine imaju drugačiji životni vijek. Manje pasmine žive do 18 godina, a veće šest, sedam - rekla je genetičarka Tina Wang, voditeljica istraživanja i dodala kako ona i njezin tim smatraju kako je njihova metoda preciznija u usporedbi sa metodom '1:7'.
Pojasnila je kako u životu pasa postoje razdoblja u kojima se satovi ne poklapaju sa ljudima, uključujući i period tijekom puberteta jer psi sazrijevaju ranije nego ljudi.
- Već smo ranije znali da psi i ljudi, kako stare, dobivaju neke iste bolesti i određene funkcije im opadaju. Ovaj rad pruža dokaz da se slične molekularne promjene događaju i tijekom starenja. To je lijepa demonstracija sačuvanih značajki epigenetskih satova koje dijele psi i ljudi - prokomentirao je genetičar Matt Kaeberlein sa Sveučilišta u Washingtonu koji nije bio uključen u ovu studiju, ali ju je sa zanimanjem pratio.
Izračunajte koliko je vaš pas star u 'ljudskim godinama' na kalkulatoru koji ćete pronaći OVDJE.
Proučavaju kako psima produljiti život
u Projektu 'Dog Aging' sudjeluje oko 10.000 pasa i njihovih vlasnika. Stručnjaci proučavaju zdravlje tih pasa, mikrobe u crijevima, prehranu i vježbanje kako bi bolje razumjeli starenje. Nakon nekog vremena će izabrati 500 pasa na kojima će testirati novi lijek koji možda može pomoći usporiti proces starenja, a koji bi jednog dana možda testirali i na ljudima, prenosi Mithsonian Magazine.