Postoje prednosti nečinjenja ničega - tehnologija je omogućila da činimo više s manje truda, ali većina radi jednako puno kao i prije i to bi ih moglo boljeti više nego što misle.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zauzetost nečim može pomoći da se osjećate produktivno ili čak uspješno, ali zaokupljanje ima svoju cijenu - to može negativno utjecati na vaše zdravlje, vaše odnose, pa čak i na vaš posao. Iako bi moglo zvučati kontraintuitivno, postoje prednosti nečinjenja ničega.
U slavu 'nečinjenja ničega'
Ne raditi ništa može biti ključ zdravog i sretnog života.
'Sve više i više pojedinaca ne može žonglirati s ogromnim zahtjevima i održavati naizgled neodrživ tempo. Paradoksalno, najbolji način da učinite više mogao bi biti da provedete više vremena radeći manje', izvještava New York Times.
Nova i rastuća skupina multidisciplinarnih istraživanja pokazuje da 'strateška obnova' - uključujući dnevne vježbe, kratka poslijepodnevna drijemanja, duže spavanje, više vremena izvan ureda i dulje, češće odmore - povećava produktivnost, učinak na poslu i, naravno, zdravlje.
Zašto su svi uvijek zauzeti?
Čak i pored posla, moderna tehnologija otežava besposlenost. Većina ima izvor neograničene zabave i distrakcije nadohvat ruke cijeli dan. Pametni telefoni i tableti pomažu da budete povezani s bilo kojeg mjesta, u bilo koje doba dana.
Isključivanje je teško.
Na mnogo načina, lakše je ostati zaposlen nego ne raditi ništa. Tu je i stvar percepcije. Mnogi misle da je nečinjenje znak neodgovornosti ili gubljenja vremena. Zbog toga se mnogi osjećaju krivima kada su besposleni - pa jednostavno nastavljaju raditi, čak i kada ne moraju.
Ponekad se ti dugi sati isplate, ali...
Više od polovice svih koji rade priznaje da očekuju da će raditi tijekom odmora. Dugi sati mogu se činiti kao dobar način za uspon na korporativnoj ljestvici - ali također dovodi do izgaranja. Istraživanje Harvard Business School pokazalo je da 94% stručnjaka radi 50 sati tjedno ili više, a gotovo polovica svih ispitanih radi najmanje 65 sati tjedno.
Ponekad se ti dugi sati isplate. Prema The Economistu, 'Od kasnih 1990-ih, ova premija za dugo radno vrijeme je prekomjernim radnicima zaradila oko 6% više po satu nego njihovim kolegama s punim radnim vremenom'. Oni koji rade duže također imaju manju vjerojatnost da će biti otpušteni i vjerojatnije da će biti unaprijeđeni – ali po koju cijenu...
Posljedice pretjeranog rada
Provoditi više vremena radeći znači imati manje vremena za druge u svom životu i manje vremena za spavanje. Istraživači su otkrili da je spavanje manje od šest sati svake noći jedan od najboljih pokazatelja izgaranja.
Previše rada također je povezano s niskim moralom, depresijom, zlouporabom opojnih sredstava, nedostatkom sna, raspadom veze i neangažiranošću na poslu.
S vremenom vaša produktivnost pati. Umjesto da radite više, radite pametnije.
Uzmite pauzu.
Računovodstvena tvrtka Ernst & Young proučavala je pitanje godišnjih odmora i otkrila da se godišnji učinak zaposlenika poboljšava za 8% za svakih 10 sati godišnjeg odmora koji uzmu. Također je bilo manje vjerojatno da će ti ljudi koji su često odlazili na odmor napustiti tvrtku.
Naporan rad naspram pametnog rada
Ključ da budete mentalno bistri, produktivni i emocionalno zdravi je dati mozgu vremena za odmor.
- Kako bi se povećala dobit od dugotrajne prakse, pojedinci moraju izbjegavati iscrpljenost i ograničiti praksu na količinu od koje se mogu potpuno oporaviti na dnevnoj ili tjednoj bazi - objašnjava dr. K. Anders Ericsson, profesor na Državnom sveučilištu Florida.
Kada si dopustite vremena da ne radite ništa, svom mozgu dajete priliku da obradi iskustva, konsolidira sjećanja i ojača učenje. Stanje mirovanja moćno je oruđe za regulaciju emocija i održavanje sposobnosti da se usredotočite.
Odmor će također pomoći da donosite bolje odluke i budete produktivniji. Zastoj koristi i kreativnosti. Pustiti mozak da se odmori može potaknuti više maštovitih misli i ideja.
- Mnogima bi bilo bolje kad bi činili manje i razmišljali više - kaže profesor Manfred F. R. Kets de Vries, profesor razvoja vodstva i organizacijskih promjena u INSEAD-u, dodajući da dok većina to teško podnosi, u mnogim slučajevima dosada može biti uvod u nešto. Može potaknuti našu maštu i kreativnost.
U određenom smislu, dosada se može promatrati kao granični prostor, kritični resurs koji nas tjera da tražimo nepoznato, prenosi Intheknow.
Ne raditi ništa može značiti mirovanje, ali postoje drugi načini da pustite um da se odmori. Samo vam treba nepovezana aktivnost. Šetnja, vožnja ili čitanje knjige pružaju priliku da isključite mozak. Redoviti odmori također pomažu. Kada oscilirate između fokusiranog rada i vremena za opuštanje (npr. 45 minuta rada, zatim 10 minuta pauze), možete se vratiti svojim zadacima obnovljeni.
Ponekad je najveći izazov jednostavno naučiti reći 'ne' nevažnim zadacima i imati prave prioritete.