Preliminarno istraživanje, koje je dokazalo sve dobrobiti cimeta, je predstavljeno početkom svibnja 2017. na konferenciji Američkog udruženja za srčane bolesti.
Znanstvenici su 12 tjedana štakorima davali dodatke u prehrani na bazi cimeta istovremeno ih hraneći visokokaloričnom hranom. Testovi provedeni na štakorima prije i nakon završetka eksperimenta su pokazali da su štakori nakon uzimanja dodataka s cimetom imali više antioksidansa i protuupalnih molekula u tijelu nego prije.
Također, smanjila im se ukupna kilaža i opseg u struku, bez obzira što su jeli masnu i tešku hranu.
Cimet je dokazao da ima puno zdravstvenih koristi. Uz gore nabrojene koristi, tu se ubraja i smirenje probave i poboljšanje rada mozga, konkretnije brže razumijevanje nove građe, piše Daily Mail.
Prema istraživanju provedenom u Medicinskom centru Sveučilišta Rush u Chicagu 2015. godine cimet je dokazano povećao proizvodnju proteina koji pomažu u organizaciji i pohranjivanju informacija. U istraživanju piše da je dovoljno dnevno staviti prstohvat mljevenog cimeta u kavu ili na zobene pahuljice kako bi se poboljšalo pamćenje.
Začin cimet se radi od kore drveta cimeta, a pun je antioksidansima, pomaže kod smanjivanja razina šećera u krvi i može spriječiti razne upale.
U istraživanju provedenom 2010. godine U Centru za Primijenjene zdravstvene znanosti je dokazano da voda s cimetom sadrži dovoljno antioksidanta da smanji šanse za dobivanje prekomjerene težine za čak 23 posto.
Pročitajte i zašto se cimet smatra antibiotikom iz prirode.