Iako nije spomenuo koliko ljudi je preživjelo taj pokus, dr. Samuel Tisherman s Medicinskog fakulteta pri Sveučilištu u Marylandu, kazao je kako je s timom stručnjaka uveo najmanje jednog pacijenta u tzv. suspendiranu animaciju. Radi se o dovođenju teško ozlijeđenog pacijenta u stanje nalik smrti.
Sam postupak asocira na SF filmove. Prvi korak je brzo hlađenje pacijenta na 10 do 15 stupnjeva Celzijusovih, a to naprave na način da iz njega izvuku krv i zamijene je ledenom fiziološkom otopinom. Moždana aktivnost pacijenta gotovo u potpunosti prestaje.
POGLEDAJTE VIDEO o prvoj pomoći kod simptoma srčanog udara:
Kada pacijentovo tijelo dosegne potrebnu temperaturu, koje bi u normalnim okolnostima bilo proglašeno mrtvim, isključuju ga sa sustava hlađenja i premještaju u operacijsku salu. Tada tim kirurga ima samo dva sata da sanira ozljede prije nego se pacijent zagrije i ponovno se pokrene rad srca.
Ova tehnika se službeno zove hitna zaštita i oživljavanje (EPR - emergency preservation and resuscitation), a provode je na pacijentima koji u Medicinski centar Sveučilišta Maryland u Baltimoreu stignu s akutnom traumom, poput propucavanja vatrenim oružjem ili opasnom ubodnom rane, uslijed koje dođe do srčanog zastoja.
Kada srce prestane kucati, pacijenti gube više od polovice količine krvi u tijelu i kirurzi imaju svega nekoliko minuta da krenu sa zahvatom, a šanse za preživljavanjem su manje od pet posto.
Zašto hlađenje?
Pri normalnoj tjelesnoj temperaturi od oko 37 stupnjeva, našim stanicama je potrebna stalna opskrba kisikom za proizvodnju energije. Kada srce prestane kucati, krv više ne transportira kisik do stanica. Mozak bez kisika može preživjeti svega oko pet minuta prije nego dođe do nastanka nepopravljive štete na njemu. Ali, drastično snižavanje temperature tijela, a time i mozga, usporava ili čak zaustavlja sve kemijske reakcije u stanicama, a posljedica toga je potreba za daleko manje kisika.
Samuel Tisherman planira EPR metodu napraviti na deset pacijenata pa usporediti rezultate s istim brojem ljudi koji su mogli biti podvrgnuti istoj metodi, no kada su stigli u bolnicu, tamo nije bilo pravog tima koji bi to izveo. Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) dala je zeleno svjetlo za ovo istraživanje, a odobrili su i to da nije potrebno ishodovati odobrenje pacijenta za zahvat jer se radi o ozljedama koje su u pravilu kobne i ne postoje alternativne metode liječenja.
Ovaj stručnjak kaže kako vjeruje da će do kraja 2020. godine znati više, odnosno objavit će kompletne rezultate ovog eksperimenta. Otkrio je i što ga je nagnalo da počne istraživati ovako nešto. Kaže da ga je jako pogodio incident u ranim fazama njegove karijere kada je mladić uboden u srce zbog svađe tijekom kuglanja.
- Bio je zdrav mladić nekoliko minuta prije, a onda je iznenada umro. Mogli smo ga spasiti da smo imali dovoljno vremena - prisjetio se i dodao da ga je to natjeralo da počne istraživati načine na koje bi hlađenje tijela takvog pacijenta 'kupilo' liječnicima više vremena za pokušaj spašavanja.
Studije provedene na životinjama su pokazale da se svinje s akutnom traumom mogu hladiti 3 sata, zašiti i reanimirati.
- Osjećali smo da je došlo vrijeme da to iskušamo na svojim pacijentima. Sada to radimo i puno učimo kako napredujemo s cijelim tim procesom. Jednom kada uspijemo dokazati da pomaže, možemo proširiti korisnost ove tehnike kako bismo pomagali pacijentima u preživljavanju, što inače ne bi bio slučaj - dodao je.
- Želim jasno naglasiti da ne pokušavamo ljude poslati na Saturn, samo pokušavamo sebi 'kupiti' više vremena za spašavanje života - naglasio je.
Nije još jasno koliko dugo se može produžiti vrijeme u kojemu je netko u suspendiranoj animaciji. Naime, kada se ljudske stanice zagrijavaju, mogu doživjeti reperfuzijske ozljede u kojima niz kemijskih reakcija oštećuje stanice, a što su duže bez kisika, veća je i šteta koja na njima nastaje, prenosi New Scientist.
Hrvatske stručnjake ovaj eksperiment na ljudima nije oduševio, čak se ne slažu s time.
- Ne slažem se s time u kliničkim uvjetima - kratko nam je prokomentirao prof. dr. sc. Željko Sutlić, dr. med., spec. opće kirurgije i subspecijalist kardijalne kirurgije u KB Dubrava.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: