Iako se, sa svime što nam se dogodilo u 2020. godini, ponekad teško oteti dojmu da smo okruženi samo lošim vijestima i budućnost nam se ne čini svijetlom, nedavno istraživanje koje je provela agencija Ipsos povodom lansiranja internetske stranice www.budidobrobudice.com, pokazalo je da većina Hrvatske ipak nije klonula duhom. I to je dobro. Hrvati su i u ovim vremenima zadržali optimizam i zadovoljstvo životom, a 2020. godina donijela je pozitivne promjene u živote mnogih i pomogla nam osvijestiti vrijednosti i snage koje posjedujemo, kaže psiholog Igor Mikloušić sa Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, stručni revizor projekta edukativno informativnog portala posvećenog mentalnom zdravlju. U okviru njega provedeno je i istraživanje građana o stavovima u ovim okolnostima.
POGLEDAJTE VIDEO: Igor Mikloušić o tehnikama koje nam mogu pomoći da ostanemo normalni u ova vremena
Koja je to svjetlija strana pandemije?
Do sada su provedena mnoga istraživanja koja ukazuju na povećan rizik razvijanja primjerice posttraumatskog stresnog poremećaja, povećanje incidencija anksioznosti i depresije u raznim populacijama. No, ovo istraživanje samo ukazuje i na drugu, svjetliju, stranu ove pandemije, a to je da usprkos svim poteškoćama naš duh nije slomljen i da se nadamo i vjerujemo u bolju budućnost. Ako išta odražava našu vrstu, to je je upravo nada i optimizam koja nas motivira da ustrajemo i ne odustajemo niti u trenutcima kad je najteže, i nema razloga da vjerujemo da ćemo baš sada posustati.
Ohrabrujuće je, stoga, da gotovo dvije trećine naših sugrađana vjeruje kako će iskustva iz 2020. pozitivno utjecati na našu budućnost. Vjeruju kako ćemo se više usmjeriti prema vrijednostima obitelji, zajedništva i solidarnosti, ali i da ćemo više cijeniti druženja s prijateljima, te da ćemo voditi više računa o zdravlju, okolišu, znanosti i obrazovanju. Izvore optimizma pronalaze između ostalog u naprecima u medicini i tehnologiji te u povećanoj brizi za okoliš i naprecima u održavanju mira, ali isto tako vlastitim snagama i iskustvu kao i u obitelji, djeci, prijateljima pa čak i znanstvenicima.
Što s nama ostalima - kako (p)ostati optimističan u ovim neizvjesnim okolnostima? Koji mehanizmi nam u tome pomažu?
- Puno toga lošega nas je zadesilo. Uz pandemiju, u potresom pogođenim područjima mnogim našim sugrađanima sve za što su godinama radili i oko čega su se trudili izbrisano je gotovo preko noći, a sam potres ostavio je psihološke posljedice koje ćemo još dugo osjećati.
Ono što treba znati jest da su misli i emocije koje nas sada muče očekivane reakcije na neočekivane i izvanredne situacije. I iako nam se čini da uz sve ove prirodne katastrofe koje su nas zadesile nemamo kontrole nad svojim životom, to nije u potpunosti tako. Većina nas ima mogućnost donositi barem neke odluke. Makar to bile i najbanalnije stvari: Od odabira odjeće, što ćemo ručati, kojim putem ćemo ići u šetnju, ili kojem prijatelju ćemo se danas javiti. Sve to nam pomaže da vratimo sjećaj kontrole nad životom, što nas ohrabruje da ne posustanemo duhom.
U psihologiji postoji izraz stečena bespomoćnost, i ona se manifestira na isti način kao i depresija: Kada krenemo vjerovati da što god učinili ne možemo promijeniti svoju sudbinu, izgubimo nadu i volju za životom i zbog toga je neizmjerno važno usmjeriti ljude na načine koji im pomažu da razumiju sebe i svoje emocije, da im pomognemo preuzimati kontrolu nad svojim životom i svojim mislima jer tada se mogu uspješno suočiti i sa životnim izazovima i potražiti rješenja. Za većinu ljudi upravo će psihološke snage i optimizam određivati kvalitetu njihovog života i sposobnost nošenja sa stresom.
Ovo naravno ne abolira institucije od odgovornosti za mentalno zdravlje naše nacije. Snaga i otpornost nacije nije izgovor za nečinjenje, nesposobnost, lijenost i korupciju. Ako išta, transparentan sustav sa jasno definiranim koracima, pravilima, i planom oporavka pomaže ljudima da izbjegnu osjećaj bespomoćnosti i upregnu svoje snage i da se spriječi dugoročna deterioracija našeg mentalnog, i uz njega usko vezanog i fizičkog zdravlja i dobrobiti.
Kad ne možete promijeniti situaciju, možete promijeniti sebe
No, glavna je poruka 'pomozi si sam…'?
- Pronalaženja razloga za optimizam štiti nas od stresa, pomaže nam da se lakše nosimo sa životnim nedaćama, nepredvidivim situacijama i neizvjesnosti. Optimizam je čuvar našeg psihičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti. I znam da se govor optimizma može činiti kao neprimjeren, možda čak i neukusan u situacijama kao što je ova, no usmjeravanje na vlastite snage ne umanjuje probleme i bol koju su te osobe doživjele, već nas upućuje na neke dublje istine našeg uma, ili duha ako hoćete, koje su se pokazale korisnima upravo u najtežim trenutcima naše povijesti.
Čak se i neki psihoterapeutski pravci u takvim trenutcima oslanjaju se na filozofiju stoicizma koja je proizašla upravo iz najtežih vremena. Od Marka Aurelija, čiji su život obilježili teški ratovi i kasnije epidemija kuge, do Viktora Frankla koji je i sam preživio holokaust svi upućuju na jednu istinu. Onu o otpornosti ljudskog duha, te o tome da stvarnost postoji tek u našem umu i način na koji ju promatramo određuje kako ćemo ju doživjeti.
Kada i ne možemo promijeniti situaciju, možemo promijeniti sebe. Upravo zbog toga je naša mogućnost da spoznamo i kontroliramo svoj um jednako važna koliko i naša sposobnost da kontroliramo svoju okolinu. Ako ne i važnija, jer iz našeg pogleda na svijet kreće i naše ponašanje koje taj svijet i oblikuje, a onda i određuje koliko će nesretne okolnosti koje su nas zadesile biti promatrane kao prilike za učenje i tek privremene prepreke, i hoćemo li i kroz najteže trenutke zadržati nadu u bolju budućnost i naučiti vještine kako se bolje nositi za životnim preprekama. Veseli da je ovu temu kao ključnu prepoznao i jedan od najvećih hrvatskih brendova čime se mentalnom zdravlju dodatno daje na važnosti u javnom diskursu te se financira i potiče stručna pomoć kao podrška mentalnom zdravlju.
Tko je najgore prošao u ovom razdoblju: Stariji ljudi, kod kojih je rizik od infekcije Covidom visok, pa ne izlaze i ne viđaju djecu; ljudi srednje generacije, djeca… Muškarci, žene?
- Istraživanja iz vremena samog početka pandemije pokazuju kako je s ovom pandemijom najviše pogođena starija populacija, iz razloga jer dodatno potencira izolaciju i usamljenost, koja je i tako izražena kod starije populacije, a sama priroda bolesti ih čini i visoko rizičnima što dodatno povećava i strah, anksioznosti i depresiju. No mentalno zdravlje mlađih osoba također je narušeno, i to pretpostavljamo zbog velike izloženosti društvenim mrežama, stalnom priljevu negativnih informacija, prekidu socijalizacije, ali i zbog toga što preuzimaju veliki rizik i odgovornost da ne zaraze svoje obitelji i roditelje. Naravno, tu su i osobe koje imaju komorbiditete povezane s negativnom kliničkom slikom, a možda najizloženiji i najugroženiji su zdravstveni radnici. Oni se, osim povišenog rizika od zaraze, suočavaju i s povećanim opsegom posla, ali i dodatnim oprezom i stresom u interakciji sa svojim obiteljima, kako ih ne bi zarazili. Uz to, žene su u većini istraživanja bile ugroženije i više pogođene ovom krizom.
Više mentalnih bolesti, alkohola, otuđenosti... ali i brige za zdravlje
Kako se sve to može odraziti na društvo u cjelini? Možemo li očekivati porast alkoholizma, droge, otuđenosti, depresije...? Koliko ćemo se promijeniti kao ljudi?
- Istraživanja provedena globalno od početka godine pokazuju da nas zaista čeka paralelna kriza mentalnih bolesti i povećanje svih simptoma koje ste naveli. No isto tako, javila se i povećana briga za mentalno zdravlje, od strane samih građana, ali i nevladinih udruga i kompanija koje su prepoznale ovaj aspekt zdravlja kao važan i spremno se pridružile u osiguravanje pomoći i toga da informacije budu dostupne svima koji ih u ovim trenutcima traže
Sve ovo ukazuje na želju i potencijal za izgradnju boljih životnih uvjeta za nas, našu obitelj i zajednicu koja nas okružuje. Ukazuje i na povjerenje koje građani daju znanosti, medicini, te internetu i tehnologiji kod traženja rješenja za vlastite probleme. Jednako tako istraživanje ukazuje i na prostor za poboljšanje načina na koji će građani putem interneta pronaći sadržaje i aktivnosti koje će im pomoći da očuvaju kvalitetu života i mentalno zdravlje.
Za kraj treba naglasiti kako je optimizam stav koji se može naučiti. Psihološke intervencije i informacije koje pomažu ljudima da svoj život sagledaju iz optimističnog kuta ljudima vraćaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom, daju nadu i snagu da se suoče s problemima i budućnosti i dugoročno povećavaju kvalitetu života.
Dobra vijest je i da 77 posto građana obuhvaćeno istraživanjem u okviru projekta 'Budi dobro, budi CE', kojeg je pokrenula Cedevita, prepoznaje optimizam kao rješenje za očuvanje mentalnog zdravlja.
Trebamo jačati dostupnost psihologa građanima
Ima li Hrvatska trenutno dovoljno stručnjaka za mentalno zdravlje i je li psihološka pomoć dovoljno dostupna građanima?
- Psihologija je deficitarno zanimanje, a s ovom krizom više nego ikada je potrebno osigurati da psiholozi budu dostupni svima, i to ne znači samo u sustavu zdravstva već i kroz reach-out projekte koji imaju za cilj pronaći osobe koje su rizične unutar zajednice i usmjeriti ih na traženje pomoći. Kao što se medicina morala prilagoditi novom pandemijskom realitetu, psihologija je rame uz rame u ovoj bitci za zdravlje populacije. Potrebno je dodatno ojačati poziciju i dostupnost stručnjaka mentalnog zdravlja kako u zdravstvu tako i u školama i socijalnom sustavu, ali i u nevladinom sektoru da bismo zaista mogli prevenirati barem dio ovih negativnih posljedica. Mnogi psiholozi su to danas i prepoznali i odazvali se na način da više nego ikada pišu, doprinose i educiraju pokušavajući doprijeti do što većeg broja ljudi.
Mnogi ljudi mjesecima žive u strahu od ponovnog potresa, boje se ostati sami, ne mogu zaspati. Kako si mogu pomoći?
Poremećaji spavanja nakon traumatskog stresa očekivani su. Nažalost potencirani su i podrhtavanjima tla koja nas dodatno traumatiziraju. Iako se nakon par tjedana simptomi za većinu ljudi počnu povlačiti, postoje neke stvari koje možemo učiniti da poboljšamo kvalitetu sna. Možemo se prvenstveno informirati o potresima i uvježbati što nam je činiti ako se dogodi ponovo potres. To nas smiruje, jer nam daje plan i vraća kontrolu u naše ruke. Nakon toga, za samu kvalitetu sna dobro je izbjegavati ekrane barem sat vremena prije spavanja, kao i kavu i cigarete, ali i intenzivnu fizičku aktivnost. Uz to, trudite se spavati u tihoj i mračnoj sobi i odlaziti na spavanje u isto vrijeme. Ako ste napeti prije sna, vrući tuš ili kupka mogu vam pomoći da se opustite. Ako se nakon tri do četiri tjedna i dalje ne možete dovoljni smiriti da biste kvalitetno odspavali i ne vidite poboljšanje u vašem stanju, potražite pomoć psihologa ili liječnika.