Zbog industrije se iskorištavaju i iscrpljuju prirodni resursi kao što su voda, drvo, ugljen, petrolej i prirodni plinovi. Ljudi uzimaju od zemlje najbolje, a vraćaju joj najgore, kaže Reshma Prashant Ghoderao, dijabetologinja i autorica knjige “Eco-friendly Living: For a Better Tomorrow”.
Kad se oduzmu slana ili zagađena voda, ostaje nam manje od jedan posto pitke vode. Treba početi primjenjivati “tehnike” za uštedu.
- Kad otvaramo vodu, treba je podesiti barem na srednji mlaz. Ako u kući postoji kvar i voda curi iz vodokotlića, to treba hitno popraviti. Mnogo ljudi ne obraća pažnju na to, ali višednevnim curenjem može isteći na litre vode - napominje autorica te savjetuje da prilikom pranja zubi ili sapunanja ruku obavezno treba zatvoriti slavinu.
To isto učinite i kod tuširanja, dok perete kosu ili tijelo kako voda ne bi tekla uzalud. U trgovinama možete pronaći slavine koje imaju slabiji pritisak i štede vodu. Ako razmišljate o preuređivanju kupaonice, obavezno obratite pažnju na ekološke inovacije. Prosječan vodokotlić koristi od 14 do 20 litara vode po jednom puštanju, dok oni štedljivi koriste samo šest. Štedljive vodokotliće možete napraviti i sami.
- Bocu od litre napunite vodom i stavite u vodokotlić dok je prazan. Boca će zauzeti prostor i tako će se trošiti manje vode - savjetuje autorica te dodaje kako ljudi bespotrebno puštaju vodu te se takvih razmetljivih navika treba riješiti.
- Mi od Zemlje dobivamo predivne resurse s kojima odlično živimo, a ona od nas zauzvrat dobiva štetne plinove industrije i plastike koji uništavaju okoliš - kaže.
Industrije rade na masovnoj proizvodnji koja se na kraju ne iskoristi u potpunosti, a tu je i zasićenost cijelog digitalnog svijeta reklamama koje kupce nagovaraju da kupe ono što im zapravo ne treba. Posebno su ugrožene i šume koje su uništene zbog proizvodnje papira i namještaja.
Krčenje šuma izaziva velike klimatske promjene i razne životinjske vrste su ugrožene. To dovodi do izumiranja pojedinih vrsta što ugrožava opstanak čitavog ekosistema.