Osnovne postavke zdravog života su zdravija prehrana, fizička aktivnost i manje stresa, a to su upravo faktori koje susrećemo u tipu života kakav donosi selo i ruralni predjeli, pojašnjava dr.med. Milan Mazalin, liječnik opće i obiteljske medicine.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kaže kako gradski život prije svega podrazumijeva užurbanost i gužvu uz brojne obveze pojedinaca, a živci se gube i zbog prijevoza i jurnjave prouzročene nedostatkom vremena.
– Takav stalni pritisak utječe na zdravlje, a poznato je da je stres okidač za niz psihosomatskih bolesti poput probavnih smetnji, raznih vrsta alergija, astme, nesanice i migrene te općenito bolesti vezanih uz poremećaj imuniteta, kazao je on. Čovjek je dio prirode i u gradskim sredinama mu često nedostaje upravo ta povezanost s prirodom, a zbog stresa i nedostatka zelenila mogu se javiti i psihičke tegobe poput anksioznosti ili depresije.
– Dodatno, čovjek u gradu ima na raspolaganju niz servisa koji će mu olakšati život, dok je na selu usmjeren prema stvaranju kvalitetnijih odnosa sa bližnjima pa i susjedima. Više ovisi o drugim ljudima i toga je svjestan, pa se posljedično više trudi oko boljih odnosa s drugima. Time izravno utječe na razinu zadovoljstva i kvalitetu života općenito, nastavlja on. Ljudi su u gradovima otuđeni često usamljeni unatoč mnoštvu oko sebe, no boravak u manjim sredinama omogućuje veću interakciju s drugim ljudima pa je tako i osjećaj usamljenosti manji. Dodatno, gradski zrak je zagađen različitim plinovima, smogom i nizom štetnih supstanci od kojih neke imaju kancerogena svojstva te mogu prouzročiti smetnje s dišnih putevima i utječu na zdravlje dišnog sustava.
– Selo nudi čišći i kvalitetniji zrak, pa samim time donosi zdravstvene benefite i manje alergija. Poseban je aspekt prehrane koja u ruralnim područjima omogućuje konzumaciju zdravijih namirnica, voća i povrća bez pesticida i kemikalija koje i sami uzgajate, a poznato je kako prehrana ima velik utjecaj na zdravlje čitavog organizma, od probavnog do imunološkog sustava. Ako netko ima svoj komadić zemlje koju obrađuje, onda je nužno i fizički aktivniji, što ima neposredni učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava, ističe dr. Mazalin pojašnjavajući kako život u prirodi ne znači samo rad na polju, nego i šetnje uz šume, jezera ili potoke koji će u svakodnevicu unijeti dozu smirenosti i radosti kakva u urbanim sredinama na asfaltu ipak nedostaje.
Osim zdravijeg srca, uz kvalitetnu prehranu i aktivnost nužno dolazi do snižavanja visokog krvnog tlaka što smanjuje rizik od moždanog udara. Priroda će pozitivno utjecati i na ritam spavanja, pa će tako smireniji ljudi u ruralnim područjima lakše usnuti i imati kvalitetniji san, a zbog toga će biti odmorniji i lakše se nositi s dnevnim izazovima.
– Ljudi koji su iz grada otišli na selo obično su oni koji promišljaju o svojim postupcima uz sve pozitivne i negativne strane takvih odluka, vode aktivniji život i brinu o svom zdravlju. Kao i kod svega drugoga, tajna uspjeha je u umjerenosti, pa ako se vode tim principom i ne uživaju previše u seoskim masnim delicijama, sigurno imaju pretpostavke za bolje zdravlje, zaključio je on.
Zašto je život na selu bolji i što donosi po točkama:
1. Stres – manje stresa znači manje psihosomatskih bolesti, probavnih smetnji, alergija, astme i poremećaja imuniteta
2. Psihički boljitak – u kombinaciji s manje stresa dolazi smirenost, pa time i manja šansa za razvoj anksioznosti ili depresije
3. Kvalitetniji odnosi – budući da ovisi o drugima, čovjek u ruralnim sredinama usredotočen je na stvaranje kvalitetnijih odnosa s drugima, a samim time je i zadovoljniji
4. Usamljenost – ljudi u gradovima su češće otuđeni i usredotočeni na svoje živote, dok manje sredine nude više interakcije s drugima i na taj način onemogućuju izolaciju.
5. Čišći zrak – bez štetnih spojeva i čestica koje udiše, čovjek na selu ima zdraviji dišni sustav, manje sklonosti razvoju alergija
6. Zdravija prehrana – mogućnost poljoprivrede bez pesticida i kemikalija utječe na zdravlje čitavog organizma te imunološkog sustava
7. Više kretanja – fizička aktivnost doprinosi zdravlju krvožilnog sustava, a to ne mora biti samo fizički rad na njivi, nego i šetnja šumom ili uz jezero. Pasivni život u gradu često rezultira bolestima
8. Niži tlak - kvalitetna prehrana i fizička aktivnost snižavaju krvni tlak što vodi prema manjem riziku od moždanog udara
9. Bolji san – čist zrak, prehrana i boravak i prirodi bez stresa donose kvalitetniji san, a on je važan za cjelokupno zdravlje organizma
10. Ciljano promišljanje o životu – ljudi koji se odlučuju na iskorak u životnom stilu skloniji su zdravijem načinu života promišljajući o pozitivnim i negativnim utjecajima svojih odluka
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: