Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, a usredotočen je na obnavljanje ekosustava.
- UN-ov ured u Beču daje svoj doprinos Bee Blueu, stvarajući dom za pčele u bečkom Međunarodnom centru i promičući zaštitu ovih oprašivača. Beč je prvi iz sjedišta UN-a postao klimatski neutralan - rekla je Ghada Waly, izvršna direktorica Ureda Ujedinjenih naroda u Beču.
POGLEDAJTE VIDEO:
Inače, u Beču ima oko 6 tisuća kolonija koje održava čak 700 pčelara. Košnice su postavljene najčešće na krovovima zgrada uključujući one vladinih institucija poput bečke gradske vijećnice (Rathaus) te Ministarstva poljoprivrede i turizma. Neizbježno je spomenuti da pčele imaju svoje košnice na krovu Bečke državne opere, Muzeja povijesti umjetnosti, Zgradi bečke secesije pa i hotela 25hours.
Projekt je svečano prezentirala generalna direktorica Ureda Ujedinjenih naroda u Beču Ghada Waly zajedno sa stalnim predstavnikom Irske Eoinom O'Learyem, zamjenicom stalnog predstavnika Slovenije, Natalijom Raišp, stručnjakom za zaštitu prirode grada Beča, Josefom Mikockimom i predstavnicima bečke udruge pčelara, Albertom Schittenhelmom i Adrianom Traunmuller.
Kada smo pitali Waly kako bi opisala pčele, a da ih usporedi s ljudima dala nam je zanimljiv odgovor.
- Imam beskonačno divljenje prema tom insektu. Jako su predani radnici i nikada ne odustaju od svoje misije – rekla nam je Waly.
Želite pomoći pčelama: Sadite začinsko bilje!
Adriana Traunmuller iz Pčelarske škole Donaupark nam je objasnila kako ljudi često putem medija saznaju da pčele prolaze teško razdoblje zbog klimatskih promjena te ih uzimaju kako bi ih zaštitili. Problem nastaje kada ne znaju što točno raditi s njima. Na taj način naprave više štete nego koristi, kaže nam Adriana koja je i zamjenica predsjednika u državnoj mreži za zaštitu pčela.
- Ako želite pomoći pčelama sadite začinsko bilje. Obožavaju ga – rekla nam je Traunmüller ističući kako su divlje pčele često podcijenjene jer ne proizvode med, ali i dalje skupa sa medenim pčelama oprašuju 80 posto biljaka na planeti.
Često vidimo Maticu kao sinonim za vladaricu i majku kraljicu, međutim stvarnost je malo drugačija od površine kakvom ove insekte predstavlja reklamna industrija.
- Za donošenje odluka pa tako i smjene Matice ključne su pčele radilice. Matica medenih pčela samo je jedna unutar cca 50 tisuća pčela u koloniji. Među njima je obično i oko tisuću trutova koji su ovisni o pčelama radilicama. Matica nema nimalo lak zadatak. Naime, njezin život se sastoji samo od leženja jaja i brige za potomstvo. U razdoblju od travnja do kolovoza, kada je najreproduktivnija ona leže po 2000 jajašaca dnevno. Tada je potrebno proizvesti što više pčela za rad - priča nam austrijska stručnjakinja za pčele.
- Kada ne može proizvesti jaja koliko pčele žele onda je ubiju na poprilično okrutan način: bodu ju i udaraju do smrti – nadodaje Traunmüller.
Nastanak Matice poprilično je fascinantan. Pčele odaberu jaje koje stave u posebnu ćeliju. Nakon toga ličinka pčele koja je nalik malom bijelom crvu ili zrnu riže biti će tretirana za svoj životni poziv rađanja. Ličinke se ne rađaju sa spolom i pozivom, o njemu se odlučuje naknadno. Sve ličinke se inače prva tri dana hrane matičnom mliječi, a sljedeća tri - mješavinom meda i pčelinjeg kruha. Iznimka je buduća Matica koja se hrani matičnom mliječi punih 5 dana.
U pravilu se kraljica mijenja svake dvije do tri godine jer je život jedne jedinke pet godina. Glavni razlog zamjene može biti nekvalitetno razmnožavanje ili starenje.
Pojavljuje se u dva slučaja - ako je stara kraljica bolesna ili je već vrlo stara, ili pčelar manipulira uvjete da se pojavi. Stara pčela tiho i bez sudjelovanja drugih pčela odloži jaje u posebno određenu ćeliju. Nakon toga nastavlja svoje uobičajene aktivnosti i čeka dok se ne pojavi nova kraljica. To obično traje šesnaest dana. Mlada nasljednica odmah ubija majku Kraljicu i zauzima njeno mjesto u životu košnice. Struka ističe kako su takve pčele najkvalitetnije i mogu stvoriti vrlo jak roj.
Po pitanju ljekovitih i kozmetičkih proizvoda od pčela koji se nude na tržištu Adriana Traunmüller naglašava da sve što se oduzme od pčela nije dobro za njih. No, je li dobro za ljude?
- Nije dokazano da matična mliječ ima ikakav jedinstven benefit za ljude. Istina je da je puna proteina kao i još puno namirnica. Treba imati na umu da je za uzimanje matične mliječi potrebno ubiti ličinku Matice koja u njoj pliva. Ima produkata koji pčele manje oštećuju, a njihovi benefiti na ljudski organizam su dokazani. Pelud i med su najbolji prirodni antibiotici – navodi Adriana.