Danas se obilježava Svjetski dan bolesti štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebi pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se izbjegle neugodne i opasne komplikacije.
Prethodno zdravi ljudi trebali bi posumnjati na poremećaj funkcije štitnjače u slučaju pojave nekog od simptoma hipometabolizma, među kojima su kronični umor i malaksalost, pospanost, znakovi “usporene” probave ili hipermetabolizma, kod kojega se mogu javiti ubrzani rad srca, anksioznost, tremor, nesanica, te znakovi “ubrzane” probave.
Prvo treba provjeriti serumsku razinu TSH, koji je najprecizniji pokazatelj funkcije štitnjače, značajno precizniji od razine samih hormona štitnjače. Uredne vrijednosti, ovisno o laboratoriju, kreću se od 0,4 do 4,0.
Učestalost raste s dobi
U slučaju snižene razine TSH, moguće je da se radi o ubrzanom, a u slučaju povišene razine TSH se najvjerojatnije radi o usporenom radu štitnjače – hipotireozi. U oba slučaja bi se trebalo javiti specijalistu za štitnjaču, kaže dr. med. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine i bolesti štitnjače iz Poliklinike Perić-Staničić. Dodaje kako se kod poremećaja funkcije štitnjače danas u najvećem broju slučajeva radi o autoimunim bolestima, čiji glavni uzrok još nije u potpunosti razjašnjen.
- Najčešći poremećaj funkcije štitnjače je hipotireoza, a učestalost raste s dobi - kaže doc. dr. sc. Tomislav Jukić, specijalist nuklearne medicine, Voditelj odsjeka za bolesti štitnjače Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Svaka deseta žena starija od 60 godina ima blaži oblik smanjenog rada štitnjače. Ipak, klinički izraženu hipotireozu nalazimo u manje od 1 posto ljudi, a učestalost hipertireoze je dvostruko manja. Hipertireoza se pojavljuje u svakoj životnoj dobi, no najčešća je u žena između 30 i 50 godina, ističe dr. Jukić. Kad je, pak, riječ o bolestima štitnjače, najčešća bolest su čvorovi štitnjače. I njihova učestalost raste s dobi.
Važne redovite kontrole
- Svaka četvrta starija žena ima čvor u štitnjači, koje najčešće nalazimo ultrazvukom. Ako se radi o većim čvorovima, treba isključiti karcinom štitnjače citološkom punkcijom, odnosno uzimanjem uzorka čvora tankom iglom i analizom stanica štitnjače pod mikroskopom - kaže dr. Jukić.
Većina čvorova štitnjače su manji, benignih obilježja i ne zahtijevaju liječenje. No potrebne su redovite kontrole ultrazvukom štitnjače, kojim pratimo promjenu veličine štitnjače i čvorova. Karcinomi štitnjače nađu se ipak u do pet posto čvorova štitnjače, upozorava dr. Jukić.
Tipični simptomi hipotireoze
Simptomi smanjenog rada štitnjače, odnosno hipotireoze nisu toliko prepoznatljivi i ne možemo se uvijek osloniti na njih u postavljanju dijagnoze bolesti. Razvijaju se polagano kroz nekoliko mjeseci, pa i godina, i često se pogrešno pripišu starenju, upozorava dr. Jukić. Kod uznapredovale bolesti javlja se:
- Porast tjelesne težine uz smanjeni apetit
- Otok vjeđa, lica, ruku, nogu
- Zatvor
- Slabost, iznemoglost, pospanost, bezvoljnost
- Zaboravljivost, smanjena koncentracija, potištenost
- Hrapav glas
- Osjećaj hladnoće
- Krhka kosa i nokti
- Suha, hladna žućkasto obojena koža
- Trnci i poremećaji menstrualnog ciklusa
Tipični simptomi hipertireoze
Gubitak tjelesne težine (najčešće nekoliko kilograma u 2-3 mjeseca, unatoč pojačanom apetitu)
- Ubrzani rad srca
- Slabost
- Umor
- Pojačano znojenje
- Nepodnošenje topline
- Drhtanje ruku
- Česte i ponekad tekuće stolice
- Nervoza, nesanica, razdražljivost,
- Bolovi i grčevi u mišićima
- Promjene u ponašanju
- U žena poremećaji menstrualnog ciklusa
Stres potiče ponovno aktiviranje hipertireoze
Iako hipotireozu mogu izazvati i lijekovi koji koče stvaranje hormona ili izazivaju upalu štitnjače, najčešći su uzrok autoimunosne bolesti.
Među njima je autoimunosna upala štitnjače, Hashimoto, obilježena propadanjem tkiva štitnjače uslijed kojeg dolazi do razvoja hipotireoze, pojašnjava dr. Jukić. Pojačan rad štitnjače ili hipertireoza također je najčešće uzrokovan autoimunosnom bolesti, poznatom kao Basedowljeva bolest.
- Uzrokuju je protutijela koja potiču štitnjaču na pojačan rad. Kod Basedowljeve bolesti često nalazimo povećanu štitnjaču, a u nekih i promjene na očima: otok vjeđa, crvenilo spojnica i ‘izbuljene’ oči. Rjeđi uzroci su toksični adenom štitnjače, benigni tumor, odnosno veliki hiperfunkcionalni čvor štitnjače koji proizvodi povećanu količinu hormona štitnjače. Višečvorasta toksična struma ili guša uzrokuje hipertireozu na sličan način, a češća je u starijih - ističe dr. Jukić. Benigne bolesti štitnjače jednostavno se dijagnosticiraju i liječe.
- Hipotireoza se liječi uzimanjem nadomjesnog sintetskog hormona L-tiroksina. Liječenje traje doživotno, a lijek se uzima svakodnevno u jednoj, najčešće jutarnjoj dozi. Doza L-tiroksina ovisi o težini poremećaja, a određuje se na temelju nalaza TSH. Hipertireoza se liječi najčešće lijekovima koji smanjuju rad štitnjače, a uzimaju se oko godinu dana, do smirivanja bolesti. No hipertireoza je kronična bolest i može se ponovno aktivirati za mjesec, godinu ili nekoliko godina. Provocirajući čimbenik ponovne aktivacije je često stres, no ponekad se ne može naći jasan vanjski uzrok i povratak bolesti nastane spontano. Ako se lijekovima ne može postići smirivanje bolesti, potrebna je operacija, kojom se danas odstranjuje čitava štitnjača - ističe dr. Jukić. Druga opcija liječenja je radioaktivni jod kojim se uništi, odnosno smanji hiperaktivna štitnjača.
Smrtnost od karcinoma kod nas među najnižima
Karcinom štitnjače najčešće se otkriva u žena srednje životne dobi i oko četiri puta je češći u žena nego u muškaraca. No može se javiti u svakoj životnoj dobi, pa i u djece. Nasreću, većina karcinoma štitnjače se dobro liječe, ističe dr. Jukić. Pojavnost karcinoma štitnjače je oko 10-15 novootkrivenih karcinoma na 100.000 stanovnika godišnje, dodaje.
- Dobro diferencirani karcinomi štitnjače, koji su ujedno i najčešći, liječe se operativno pa se primjenjuje radioaktivni jod i uvodi nadomjesno liječenje L-tiroksinom, jer se uvijek s malignim tumorom odstrani cijela štitnjača. Vanjsko zračenje, kemoterapija i drugi oblici liječenja primjenjuju se u bolesnika s uznapredovalim malignijim oblikom karcinoma, nakon operativnog zahvata, a u posljednje vrijeme se u nekih oblika uznapredovalog karcinoma primjenjuju novi lijekovi - ističe sugovornik.
Hrvatska je po učestalosti karcinoma štitnjače peta zemlja u Europi i 13. u svijetu, ali smrtnost od karcinoma je među najnižom u svijetu. To je odraz poboljšane dijagnostike u ranijim stadijima bolesti, ali i uspješnog liječenja.
Važno rano otkrivanje: Testovi se provode već treći dan po rođenju
Zbog važnosti hormona štitnjače za rast i razvoj, osobito razvoj mozga novorođenčeta i malog djeteta, važno je otkriti poremećaj rada štitnjače odmah, jer ako liječenje ne počne na vrijeme, ostaju trajne posljedice. Zbog toga se u svakog novorođenog djeteta treći dan po rođenju uzima krv iz pete i određuje TSH u suhoj kapi krvi na filtar papiru u laboratoriju, ističe dr. Jukić.
Ako se u novorođenčeta utvrdi povišen TSH, ponavlja se testiranje uzimanjem uzorka krvi djetetu za određivanje T4 i TSH kako bi se dokazala ili isključila hipotireoza. Ako se potvrdi smanjeni rad štitnjače, treba odmah započeti liječenje kao i u odraslih ljudi sintetskim hormonom štitnjače L-tiroksinom, a ono traje doživotno.
Najčešći uzrok hipotireoze u novorođenačkoj dobi je poremećen razvoj štitnjače (uopće se ne razvije ili samo djelomično, a u manje slučajeva otkrije se poremećaj stvaranja hormona štitnjače). Učestalost kongenitalne hipotireoze je oko 1 na 4000 novorođene djece.
Štitnjača je važna za razvoj kod ploda i malog djeteta
Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u prednjem dijelu vrata ispred dušnika i teška je između 10 i 20 grama. Proizvodi i luči hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), koji upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu i odgovorni su za proizvodnju topline, a važni su i za rast i razvoj mozga te koštanog sustava ploda i malog djeteta, ističe dr. Jukić.
Nedostatak hormona štitnjače tijekom ranog razvoja dovodi do poremećaja razvoja mozga, a ako se nedostatak dogodi u dječjoj dobi, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece.
U regulaciji rada štitnjače važnu ulogu ima hipofiza, žlijezda smještena na bazi mozga koja proizvodi brojne hormone, a upravlja radom drugih žlijezda. Hipofiza proizvodi i luči hormon tireotropin (TSH) koji potiče rad štitnjače.