Mnogi umjetnici i glazbenici i u zlatnoj dobi izgledaju mlađe od vršnjaka, a uglavnom su i fizički zdraviji te mentalno vitalniji. Iako to često ima veze s osobnošću, zdravstvene i druge dobrobiti bavljenja umjetnošću potvrđuju i znanstvena istraživanja.

Primjerice, pjevanje pojačava osjećaj bolje kvalitete života i umanjuje depresiju, ples poboljšava motoričke i kognitivne sposobnosti, ali i čuva od razvoja demencije, dok vizualne umjetnosti poput slikanja poboljšavaju mentalno zdravlje i pomažu nam u širenju društvenih kontakata.

Stručni tim portala createquity.com analizirao je niz tekstova i istraživanja vezanih uz umjetnost i razvoj društva te su došli do zanimljivih zaključaka. Primjerice, jedna istraživanje je proučavalo 212 Britanaca u dobi iznad 60 koji su sudjelovali u tjednim probama pjevanja.

U roku od tri mjeseca kod svih je zabilježena manja anksioznost i depresija u odnosu na vršnjake koji se nisu bavili pjevanjem ili sličnom aktivnošću.

Foto: Dreamstime Ovakvi pozitivni učinci odnosili su se i na one koji su zapjevali prvi put. Kako se ističe, uz činjenicu da je rad na sebi i razvoju glasa imao važan utjecaj na razvoj samopouzdanja, jednako je važno i to što se ljudi kroz takve aktivnosti socijaliziraju. Tako su posebno dobri rezultati zabilježeni kod udovica i udovaca, koji su već samim druženjem poboljšali svoje psihofizičko stanje.

I sviranje instrumenta pomoći će kod motoričkih sposobnosti i mentalnog zdravlja, međutim, istraživanja pokazuju kako najviše koristi od sviranja u starijoj dobi imaju oni koji su svirali od mladosti. No to vas ne bi trebalo obeshrabriti da upišete neki početnički tečaj klavira ili gitare. 

Foto: Reuters

Slične pozitivne rezultate dalo je i istraživanje o utjecaju slikanja na psihofizičko zdravlje u starijoj dobi. Pedesetak ispitanika starijih od 50 koji su sudjelovali u 12 sati slikanja tijekom mjesec dana odreda su prijavili kako im se popravilo samopouzdanje te smanjila anksioznost.

A već prije 20-ak godina se znalo za dobrobiti umjetnosti na fukcioniranje mozga u starijoj dobi. Tako je britanska studija iz 2003. koja je trajala 21 godinu i obuhvatila 469 osoba starijih od 75 pokazala kako redovito bavljenje glazbom, sviranje ili pjevanje, čitanje, rješavanje križaljki ili igranje društvenih igara može smanjiti rizik od razvoja neke vrste demencije i do 60 posto. Od fizičkih aktivnosti, ističu autori, jedino je ples imao toliko dobar utjecaj na mozak.

Terapija 

U našim domovima umirovljenika, kao i u umirovljeničkim zajednicama, sati slikanja, zbor ili radionice rukotvorina već odavno pružaju svojim korisnicima mogućnost da se izraze, sami stvore novu vrijednost i nauče nešto novo.

U zapadnim zemljama ova se vrsta terapije primjenjuje i kod pacijenata oboljelih od demencije. Pokazalo se kako, posebice glazbene aktivnosti, kod njih smanjuju negativne posljedice bolesti.

Upalite radio

Već i slušanje glazbe pomaže kod poboljšanja kognitivnih sposobnosti. Američka terapeutkinja Aneesha Parrone radila je sa starijim osobama s kognitivnim problemima te je ustanovila kako već je 20 minuta slušanja glazbe pomagalo pacijentima da se bolje koncentriraju na terapiju te bolje pamte zadatke.

Foto: PIXSELL Kako ističe, glazba je poticala njezine pacijente da se emocionalno bolje osjećaju, što je odmah potaknulo i poboljšane umne reakcije.

Rukotvorine

Ono što od davnina znaju naši stari, sad se potvrđuje i u znanstvenim istraživanjima. Okupljanje uz ručni rad - heklanje, kukičanje, pletenje - pomaže u smanjivanju depresije, ali i čuva mozak od razvoja demencije.

Američke studije pokazuju kako osnovni ručni rad pomaže i kod već oboljelih od nekog oblika demencije. Uz jednostavne naputke i vježbe pokazalo se da su pacijenti smireniji, bolje se izražavaju i iskazuju više samopouzdanja.