Nakon što je 14-godišnja Britanka zadobila opekline na 70 posto tijela zbog 19-minutnog kvarcanja u solariju, tamošnje udruge za borbu protiv karcinoma pokrenule su kampanju Sunsmart po školama. Kroz testove znanja o štetnosti UV zračenja u solariju i na direktnom suncu djecu, već u osnovnoj školi, nastoje podučiti koliko štetna može biti želja za preplanulom kožom. Solarij se masovno reklamira, pogotovo na Zapadu, kao sigurniji način sunčanja. No tamnjenje u njemu nije uopće sigurno.

Zbog izlaganja visokoj količini UV zraka u solariju mogu nastradati oči, pogotovo ako se ne prekriju zaštitnim naočalama koje trebaju biti prilagođene lampama solarija koji koristite. Najčešća očna oboljenja su fotokeratitis i fotokonjuktivitis, a zbog prevelike izloženosti UVB zrakama može se razviti i katarakt, tj. zamagljenje vida, koji vremenom može voditi i sljepoći.

Opekline kože također su česte, pogotovo ako kvarcanje nije prilagođeno tipu kože. Mogu se javiti odmah po izlasku iz solarija, ali i kroz idući dan. Dugotrajno izlaganje UV zračenju u solariju rezultirat će i preranim starenjem kože, povećati rizik od razvoja raka kože, ali i oslabiti imunitet, zbog čega će se tijelo teže boriti sa sezonskim virozama, alergijama, ali i ozbiljnijim bolestima, pokazale su studije. Mnogi odlazak u solarij pravdaju manjkom vitamina D, koji dobivamo sunčanjem, a koji najviše nedostaje zimi, posebno ljudima u sjevernijim područjima. No ni tu liječnici ne vide solarij kao sigurniju metodu.

- Vitamin D je neophodan organizmu. No nema potrebe da ga ljudi uzimaju iz UV zraka jer ga mogu dobiti kroz pilule - kaže David E. Fisher, voditelj dermatologije na Harvardu i Društva za istraživanje melanoma. Vitamin D u odgovarajućoj količini vodi poboljšanom kardiovaskularnom zdravlju, štiti od raka dojke i čuva zdravlje kostiju, a ima ga i u mlijeku, žitaricama te tuni.

Solarij je opasniji u kombinaciji s lijekovima

Solarij ne bi smjela koristiti djeca, trudnice, ljudi koje pate od bilo kakvih srčanih tegoba ili visokog tlaka te oni koji uzimaju određene vrste lijekova, a koji mogu dovesti do prejake osjetljivosti kože prilikom izlaganja UV zrakama. Također, solarij ne bi smjeli koristiti ljudi koji pate od određenih autoimunih bolesti, npr. lupusa, imaju madeže na koži, osobito one koji spadaju u atopične ili displatične madeže, kao ni ljudi pod tretmanom lasera ili IPL-a (intense pulse light) te oni koji se podvrgavaju kemijskim pilinzima ili mikrodermoabraziji. Zbog toga, prije odluke o korištenju solarija, ti ljudi bi svakako trebali posjetiti liječnika i konzultirati se, savjetuje dermatovenerologinja dr. Ivana Nola.

I zbog malih problema kože ne ide se u solarij

Univerzalni bezopasni broj odlazaka u solarij ne postoji, nego se strogo individualno određuje. Jer bezopasnost ne određuje samo broj odlazaka nego i duljina izlaganja UV zrakama. Tip kože označava (bez)opasnost izlaganju UV zračenju, no kao dermatolog mogu samo reći da ljudi koji imaju i najmanji problem na koži ne bi trebali koristiti solarij bez konzultacije s dermatologom  preporučuje dr. sc. Nola.

Osjetljivi na sunce mogu razviti toleranciju

Solarij je dobar za ljude koji su preosjetljivi na sunce s pojavom različitog stupnja alergije, ili za one koji lako izgore, no pod uvjetom da se konzultiraju s dermatologom prije takve odluke, savjetuje dr.sc. Ivana Nola. Pod kontrolom dermatologa, dodaje, provodi se fototerapija posebnim lampama koje određuju vrstu UV zraka (UVB ili UVA) kao i točnu količinu energije zračenja da bi se postigla tolerancija na UV zrake.