Umjetna inteligencija pokazala se dobrim saveznikom u borbi protiv rezistencije na antibiotike. Naime, upravo zahvaljujući algoritmu koji koristi uređaj otkriven je novi snažni antibiotik koji može uništiti i rezistentne bakterije.
Istraživači iz Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) iskoristili su kompjuterski algoritam za pretraživanje preko 100 milijuna kemijskih komponenti kako bi pronašli one koje mogu ubiti bakterije zahvaljujući različitim mehanizmima djelovanja lijekova. Ova metoda ukazala je na molekule koje posjeduju neke osobine antibiotika, piše u izvješću o istraživanju u časopisu Cell.
Istraživački tim molekulu je nazvao halicin. Na testovima na miševima halicin je pokazao sposobnost za to da djeluje na tuberkulozu i enterobakterije (Enterobacteriae) koje su inače rezistentne na lijekove. Toi je 'obitelj' bakterija u koju spadaju i E.coli i Salmonela. Pokazao se učinkovitim i protiv Clostridium difficile, želučanu bakteriju koja se često širi bolničkim odjelima, kao i na još neke bakterije koje su rezistentne, a mogu izazvati infekciju krvi, urinarnog trakta i pluća.
- Naš pristup otkrio je ovu nevjerojatnu molekulu, koja je vjerojatno jedan od najsnažnijih antibiotika koji su dosad otkriveni - kaže James Collins, profesor medicinskog inženjeringa i znanosti na MIT-u.Najčudnije od svega je to da ovaj snažni antibiotik strukturalno nije sličan niti jednom drugom antibiotiku koji dosad poznajemo, pa možda ne bi ni bio otkriven, jer djeluje pomalo neobično.
- Ovaj revolucionarni rad predstavlja pomak paradigme u otkrivanju antibiotika, pa i u otkrivanju novih lijekova općenito - kaže i Roy Kishony, profesor biologije i računalne znanosti na Technionai - izraelskom Institutu za tehnologiju, koji je također bio uključen u studiju.
Naime, ponukani uspjehom halicina, stručnjaci su se vratili bazi podataka te krenuli istraživati potencijal još nekih spojeva i samo u tri dana otkrili su čak 23 potencijalna kandidata koji nisu slični postojećim antibioticima i nisu toksični za ljudsko tijelo.
Kasnije je potvrđeno da barem 8 tih spojeva imaju antibakterijska svojstva, dok su dva djelomično učinkovita.
Svi ti kandidati za pretvaranje u lijek pokazali su se kao vrijedan alat za napad na bakterije i infekcije koje su otporne na antibiotike.
S obzirom na pretjeranu uporabu antibiotika, neke potencijalno opasne bakterije razvile su otpornost, pa je postalo jako teško liječiti ih. Tako američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju procjenjuje da barem 2,8 milijuna ljudi svake godine obolijeva od infekcija koje su otporne na antibiotike, a više od 35.000 njih umire od posljedice tih infekcija.
To je trend koji neće stati tako skoro jer sve više bakterija stvara rezistenciju, pa bi ovo otkriće moglo biti izuzetno korisno za liječenje takvih infekcija, ističu znanstvenici.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
.