To je to što me zanima!

Umirovljenici jeli mediteransku hranu godinu dana, svi su bolje

Mediteranska hrana poboljšala jesastav bakterija u crijevima. Osim toga, istraživači su uočili porast broja bakterija koje se povezuju s brzinom hodanja i snagom u rukama
Vidi originalni članak

Stručnjaci iz Velike Britanije, Francuske, Italije, Nizozemske i Poljske željeli su potvrditi može li jedenje isključivo mediteranske prehrane tijekom godine dana poboljšati mikrobiom umirovljenika koji su sudjelovali u istraživanju. Polovica skupine od 612 ljudi, starih između 65 i 79 godina, jela je mediteransku hranu. Druga polovica držala se svoje uobičajene prehrane.

POGLEDAJTE VIDEO o hrani odličnoj za zdravlje:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Nakon godine dana analizirali su njihovu stolicu i otkrili kako je mediteranska hrana poboljšala sastav bakterija u crijevima - bilo je više dobrih, a manje loših bakterija. Osim toga, istraživači su uočili porast broja bakterija koje se povezuju s brzinom hodanja i snagom u rukama.

Značajnu pozitivnu promjenu uočili su kod onih ljudi koje su u startu ocijenili slabijima. S druge strane, ljudi koji su se držali svoje prehrane, a u početku su bili slabi, nakon godinu dana postali su još slabiji i krhkiji.

MEGAVODIČ ZA ZDRAVLJE Od 100 najboljih namirnica na svijetu čak 90 je iz Hrvatske!

Također, kod sudionika koji su jeli mediteransku hranu primijetili su sporiji gubitak kognitivnih funkcija, poput pamćenja i manju razinu bakterija koje sudjeluju u stvaranju nekih žučnih kiselina, a koje se, ako se prekomjerno proizvode, povezuju s povećanim rizikom od raka crijeva, inzulinske rezistencije, masnom jetrom i oštećenjem stanica. 

Istraživači su ispričali kako je najupečatljivije otkriće tijekom ovog istraživanja - snažna poveznica između poboljšanog crijevnog okoliša i markera starenja. Iznenadili su i činjenicom da je mediteranska prehrana pozitivno utjecala na sve sudionike bez obzira na to gdje su živjeli, a reagirale su iste bakterije.

Naime, sastav naših crijeva jednim je dijelom određen genima, ali na to mogu utjecati i razni životni čimbenici, a prehrana tu igra glavnu ulogu. Mikrobioti u našim crijevima određuju kakvog ćemo zdravlja biti, ali i raspoloženja.

DETALJNO - SANJA MIJAC: Recept za domaće krafne i trik kako da ne upiju puno masnoće

Slično istraživanje napravili su lani znanstvenici s Kalifornijskog tehnološkog instituta, no oni su se orijentirali na poveznicu između mediteranske prehrane i blažih simptoma Parkinsonove bolesti. Uspjeli su pronaći tu poveznicu.

Tradicionalna mediteranska prehrana uključuje puno povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, zdravih masnoća poput maslinovog ulja, ribe, mesa, sjemenki..., prenosi Daily Mail.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare