Kad joj je suprug iznenada preminuo od infarkta, Beograđanka je bila u šoku od tuge, no to se ubrzo promijenilo. Naime, saznala je da je pokojni muž imao - tajnu obitelj. Imao je ljubavnicu s kojom je imao dijete te ga je priznao.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njih dvoje dobili su u braku dvoje djece koja su još uvijek malodobna.
Par mjeseci nakon sprovoda, podnijela je zahtjev za njegovu mirovinu, no dobila je informaciju da netko drugi već prima njegovu mirovinu - a to je ljubavnica.
Mirovinski Fond PIO obradio se službeno supruzi - objasnili su zašto ljubavnica, a ne supruga prima njegovu obiteljsku mirovinu.
Naglasili su kako prema zakonu supruga ljubavnici ne može oduzeti pravo na tu mirovinu. Naime, iako je to dijete izvanbračno, stvar se ne može preokrenuti u korist zakonske djece i legalne supruge.
Naime, pravo na obiteljsku mirovinu u Srbiji nije ograničeno samo na bračne drugove. Pravo na to ima i izvanbračni partner, pod određenim uvjetima. Izvanbračni partner to pravo može tražiti ako je zajednica trajala najmanje tri godine ili imaju dijete. To se pravo ne stječe automatski, već u izvanparničnom postupku koji se pokreće na zahtjev izvanbračnog partnera. Također, uz zahtjev za mirovinu prilaže se i pravomoćna sudska odluka kojom se potvrđuje postojanje ove zajednice.
Osim bračnog i izvanbračnog druga, pravo na nasljeđivanje mirovine mogu pod određenim uvjetima ostvariti i drugi članovi obitelji umrle osobe. Da bi članovi obitelji mogli ostvariti ovo pravo, umrli član obitelji mora imati najmanje pet godina staža osiguranja, ispunjavati određene uvjete ili je već bio u mirovini.
Tko može naslijediti mirovinu u Srbiji?
Prema zakonu, članovi obitelji su bračni i izvanbračni partneri u skladu sa zakonima koji uređuju obiteljske odnose. Djeca također ulaze u priču, bez obzira jesu li su rođena u braku, izvan braka ili usvojena.
Ovo pravo imaju i djeca koju je pokojnik uzdržavao, unuci, braća i sestre, kao i druga djeca koja nemaju roditelje ili su potpuno nesposobni za rad jednog ili oba roditelja, a uzdržavao ih je umrli član obitelji.
Roditelji, uključujući oca, majku, očuha, maćehu i posvojitelje, koje je također uzdržavao pokojnik.
Ovaj zakon ima za cilj pružiti financijsku potporu članovima obitelji umrlog člana, kako bi im se olakšala financijska situacija nakon gubitka voljenog člana obitelji.
Odvjetnik Vladan Jevtić izjavio je da prije ostvarenja prava mora biti ostavinska rasprava. Naime, Fond PIO nikome od nasljednika ne može dodijeliti obiteljsku mirovinu prije pravomoćnog ostavinskog rješenja.
- Dijete iz izvanbračne zajednice preko svoje zakonske zastupnice majke teoretski bi moglo započeti i završiti ostavinski postupak na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih djeteta i izvoda iz matične knjige umrlih oca, a da pritom ne prijavi cjelokupnu imovinu i sve nasljednike - naglasio je odvjetnik.
– No, u nasljednom pravu postoji striktno pravilo da sva naknadno pronađena imovinska ili nasljedna prava, poput mirovine, zakonski nasljednici mogu tražiti u svakom trenutku. To znači da oni koji iz bilo kojeg razloga nisu sudjelovali u ostavinskom postupku mogu tražiti dopunu i pravednu raspodjelu imovine i prava - izjavio je Jevtić.
Ističe da udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu s navršenih 53 godine života, odnosno ako je do smrti korisnika, odnosno osiguranika ili u roku od jedne godine od dana smrti postala potpuna nesposobna za rad.
Pravo ima i ako ima djecu iz izvanbračne zajednice koja ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti. U konkretnom slučaju, zakonski nasljednici kojima su prava uskraćena mogu sudskim putem i kod javnog bilježnika zatražiti dopunu ostavinskih rješenja ako već postoji donesena osnovna.
- Ako ga nema, Fond PIO nema pravo isplaćivati obiteljsku mirovinu prema svojoj procjeni nasljednika, odnosno bez ostavinskog rješenja ne može je dodijeliti nijednom od nespornih zakonskih nasljednika - tvrdi odvjetnik Jevtić.
Jevtić navodi da je posljednjih godina imao nekoliko takvih slučajeva, ali da se ni u jednom nije dogodilo da supruga i djeca ne znaju za izvanbračno dijete. Kaže da se ovakve stvari oko nasljednika i nasljednih prava rješavaju relativno brzo.
Odvjetnik ističe da pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja imaju djeca do 18. godine života ili do završetka akademskog studija, a najviše do 26. godine života.
- Mirovina se dijeli tako da svako dijete dobije jednaki dio. U tom slučaju nasljednik mirovine može biti i supruga, ali samo ako je nezaposlena, jer je i ona zakonski nasljednik iza ostavitelja, koji je preminuo - navodi Jevtić.
Iznos obiteljske mirovine određuje se u postotku od mirovine koja je pripadala umrlom korisniku u trenutku smrti, a za četiri i više članova obitelji iznosi 100 posto, s tim da se taj iznos dijeli na jednake dijelove, prema broju članova obitelji, prenosi Kurir.