Učenici Agronomske škole u Zagrebu kroz cijelu godinu rade na projektima u kojima bruse svoje vještine za buduća zanimanja. Pored škole imaju velike plastenike u kojima uzgajaju razno cvijeće i povrće, a otvorili su i "Naš mali dućan" u kojemu, osim gableca, prodaju razne likere, čajeve i začine. No preko ljeta i jeseni im je glavna zanimacija sadnja i briga o božićnim zvijezdama, za koje je interes u blagdansko vrijeme jako velik, rekao nam je ravnatelj škole Ivica Marinić.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Nedavno smo bili na CroAgro sajmu, na kojemu smo prodavali božićne vijence, božićne zvijezde i nešto od zimnice. Već unaprijed imamo dogovorenu prodaju božićnih zvijezda od ravnatelja drugih škola (npr. Prehrambeno-tehnološke) tako da uvijek imamo osiguranu prodaju - dodao je Marinić.
Božićne zvijezde sade se između 5. i 15. srpnja te se cijelo ljeto uzgajaju u plastenicima.
- To je baš najkritičniji period, dosta su visoke temperature, a mi završavamo s nastavom i sa svim aktivnostima. No imamo stručne suradnike u nastavi koji odrađuju taj dio posla s učenicima koji su na ljetnoj praksi, koji ih onda oni njeguju uz sve ostale biljne vrste koje imamo na otvorenom i u zaštićenim prostorima - objašnjava Lucija Baškarić, profesorica strukovnih zanimanja.
Inače, božićna zvijezda je najosjetljivija biljna vrsta koja se uzgaja u ovoj školi zato što joj puno toga smeta.
- Povrće i biljke koje uzgojimo prodajemo preko zadruge Pušlek, zarađeni novac opet ulažemo u zadrugu te nabavljamo novo sjeme i djeca uče. Dobro je da djeca mogu vidjeti da ono što su proizveli mogu i prodati - dodaje ravnatelj.
Zadrugarstvo Pušlek sve proizvode prodaje u dućanu "Naš mali dućan" u sklopu škole, ali imaju i stare kupce iz cijeloga grada koji već znaju za njihove proizvode i redovito dolaze.
Odmah se prodaju
Profesorica cvjećarstva Katarina Hadrović rekla nam je kako su ove godine uspjeli uzgojiti oko 600 božićnih zvijezda i sve su uspjeli prodati.
- Imali smo tri kategorije božićnih zvijezda. Manje božićne zvijezde su nam bile 3,5 eura, srednje četiri eura i velike osam eura. Prve su se rasprodale one najveće od osam eura - rekla je profesorica Hadrović.
Što se tiče brige o božićnim zvijezdama, Katarina kaže da im treba posvetiti posebnu pozornost.
- One ne vole hladnoću, ali ono što je najbitnije je da ocijedite vodu kad ih zalijevate. Ona će si uzeti vlage koliko joj je potrebno i višak vode obavezno treba ocijediti, odnosno ono što ostane ispod u tanjuriću - kaže Hadrović.
Također, bitno je da je voda malo odstajala, odnosno da nije baš iz slavine hladna. To će je šokirati jer nema stalnu temperaturu okoliša ni vlagu zraka. Treba uvijek provjeravati je li njen supstrat vlažan. Ako ima previše vlage, korijen će strunuti i ona više neće cvjetati. Inače, supstrat je mješavina materijala koji u sebi još ima i neka hranjiva svojstva koja služe za poticanje nicanja i slično.
- Zalijevati je treba svaki ili svaki drugi dan, ovisno o tome koliko je vlažan supstrat. Za kućni uzgoj uvijek treba imati jednu bocu vode koja je odstajala i s njome je treba zalijevati. To je optimalno - savjetuje Hadrović.
Kad ispusti sve listove, njezino vrijeme je gotovo, a vi je onda možete orezati i prikratiti. Tako ćete probuditi spavajuće pupove. Ako je odrežete na svjetlozelenom zadebljanju, ona će se razgranati.
Sade i božićnu pšenicu
Kod sadnje pšenice koriste supstrat za sjetvu koji je nešto manje bogat od supstrata za presađivanje jer ovom sjemenu ne treba puno da nikne.
- Supstrata ide po jednu čašu u svaku teglicu, a nakon toga se rukavicama pšenicu stavlja na supstrat i lagano potapša da se uz njega priljubi. Pšenica prije toga mora biti natopljena u vodi - ispričala nam je Katarina.
Nakon toga se samo malo poprska s vodom i to je to. Ta pšenica se ostavlja u plasteniku u kontroliranim uvjetima.
- Inače se pšenica sadi na Sv. Luciju, ali mi je sadimo ranije zbog prodaje i narudžbi da ona ipak stigne lijepo narasti - dodaje Katarina.
Bave se i aranžiranjem adventskih vijenaca
- S izradom vijenaca počeli smo prije dva tjedna jer smo imali mnogo naručenih adventskih vijenaca. Sav materijal od kojeg ih izrađujemo su prirodni. Mahovinu uzimamo iz vrta, jelovinu koja se ne trusi kupimo na zelenoj tržnici, kuglice kupimo, a češere skupljamo cijelu godinu - ispričala nam je profesorica strukovnih predmeta Tatjana Brkić.
Rade vijence za vrata i stol te svakakve kombinacije s prirodnim biljkama. Sve to rade učenici iz smjera cvjećarstva i ovo im je aranžerska praksa.
Biljana Gajski je profesorica koja drži kulinarski praktikum na kojem učenici uče pripremati tradicionalna jela iz naše države. Pošto je sad božićno vrijeme, punom parom se u ovom kabinetu rade slastice poput medenjaka, paprenjaka i vinarica.
POGLEDAJTE VIDEO: ZAŠTO MUŠKARCI SJEDE RAŠIRENIH NOGU?