Prema informacijama s kojima raspolaže Hrvatski zavod za hitnu medicinu, nije zabilježeno značajnije odstupanje u pružanju hitne medicinske skrbi pacijentima s dijagnozama iz skupine kardiovaskularnih bolesti u posljednjih nekoliko dana u odnosu na prethodna razdoblja, odgovorili su na naše pitanje u 'Hitnoj pomoći' na naše pitanje nakon što su u petak prije podne iz susjedne Srbije stigle informacije kako na koronarnim jedinicama u bolnicama kod njih vlada kaos.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovi znakovi javljaju se i do mjesec dana prije srčanog udara
I u vodećim zagrebačkim bolnicama kažu kako nema značajnijeg povećanja broja pacijenata s kardiovaskularnim problemima.
- Pacijenata je mnogo, ali nismo zamijetili da se zbiva nešto izvanredno odnosu na prethodno razdoblje - odgovorio nam je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC Zagreb. I u KB Dubrava neslužbeno kažu da nema veće navale kardiovaskularnih pacijenata nego inače.
Kako prenosi Dnevnik.hr, po riječima kardiologa prof. dr. Predraga Mitrovića iz Kliničkog centra Srbije u Beogradu, koronarne jedinice diljem Srbije su prenatrpane, a u posljednjih nekoliko dana broj pregleda i pacijenata sa srčanim udarom povećao se za čak 20 posto. Razlog za pogoršanje stanja kardiovaskularnih bolesnika vidi u promjeni vremena, odnosno u zahlađenju kojem svjedočimo ovih dana. Naime,naglo zahlađenje vodi k sužavanju krvnih žila, što može otežati njihovu prohodnost u slučaju da već postoje suženja ili sklonost ugrušcima.
- Mnogi kronični bolesnici tijekom ljeta su smanjili dozu terapije koju koriste. Kad se vrate na staru dozu, dolazi do problema. Ono o čemu mi stalno pričamo je promjena vremena, taj prijelaz iz toplog u hladno, kad se sužavaju krvne žile i može doći do infarkta", rekao je Mitrović za Blic.rs. Dodaje da se svi trenutačno liječe iako su jedinice prenatrpane, uz upozorenje da su trenutačno najugroženiji kronični bolesnici.
- Svaki poremećaj u terapiji i vremenu najviše pogađa njih. Isto se događa svugdje u Srbiji, imamo povećanu hipertenziju i srčane udare, kaže prof. dr. Mitrović. Čak i mlađe osobe, dodaje, u dobi od 40 do 50 godina, mogu doživjeti poremećaje srčanog ritma i hipertenziju. Stoga je važno voditi računa o nekim simptomima.
- Kod povišenog krvnog tlaka ne smiju se zanemariti glavobolje, nesvjestica i osjećaj pritiska u glavi. Kad je u pitanju srce, obavezno se treba javiti liječniku ako se osjeća bol u prsima koja se širi u lijevu ruku, kao i bol u vratu, čeljusti i leđima - ističe liječnik.