Ako imate običaj kupovati parfeme ili proizvode za osobnu higijenu na internetu, od proizvođača za koje niste sigurni da se drže pravila sigurnost tih proizvoda za čovjekovo zdravlje, naučite ponešto o štetnim spojevima i svakako provjeravajte sastav. Zaključak je to koji se nameće nakon odgovora koje smo dobili u Državnom inspektoratu RH i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, tragom vijesti o tome da je Državni inspektorat nedavno objavio vijest o povlačenju s tržišta ženske toaletne vodice "Arian pour femme", brenda Lotus Valley Perfumés, čiji je proizvođač tvrtka Avid international iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, zbog toga što jedan od sastojaka može biti odgovoran za - neplodnost.
POGLEDAJTE VIDEO. Majka i kći Žužul iz Imotske krajine osmislile parfeme kojima osvajaju svijet
Parfem je hrvatskim potrošačima bio dostupan preko jedne od platformi za trgovinu na kojima se slični proizvodi često mogu nabaviti po znatno nižim cijenama u odnosu na cijene provjerenih brendova i najčešće se šalje iz zemalja Azije, poput Indije, Kine, Tajlanda ili Tajvana. Vijest je objavljena na stranicama Državnog inspektorata na temelju Direktive 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda u svrhu zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu EU, radi čega je uspostavljen RAPEX sustav za brzu razmjenu informacija između država članica. Samo u 2023. na razini cijele EU razmijenjeno je 3393 obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje, doznajemo u Državnom inspektoratu. Među njima je i 195 obavijesti koje se odnose na igračke kod kojih postoje sitni dijelovi i opasnost zbog rizika od gušenja djeteta te 189 obavijesti vezanih uz kemijske rizike uslijed prisustva prekomjerne količine nedozvoljenih tvari u igračkama sukladno REACH uredbi. No najviše obavijesti odnosilo se upravo na kemijski rizik povezan s raznim kozmetičkim proizvodima.
Sastojak koji može izazvati neplodnost u slučaju spomenutog parfema je Butylphenyl methylpropional (BMHCA), poznatiji kao Lilial, tvar koja se koristi kao mirisna komponenta (miris đurđice) u kozmetičkim proizvodima i proizvodima za osobnu njegu te onima za pranje i čišćenje, osvježivačima prostora, biocidnim pripravcima i slično, iako je zabranjen za uporabu u svim proizvodima široke potrošnje, kaže dr. sc. Lidija Barušić, dipl. ing., voditeljica Odjela za sigurnost i kvalitetu predmeta opće uporabe Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar". Isprva se u sastavu tih proizvoda Lilial deklarirao kao alergen, jer su prvi negativni učinci na ljude bile alergije i iritacija kože. Dodatna istraživanja pokrenuta su zbog sumnji na mogući toksični učinak.
- Dokazano je da taj sastojak djeluje kao endokrini disruptor (remeti ravnotežu hormona u organizmu) i da može štetno djelovati na plod. Nakon znanstvenih studija provedenih 2020., prema mišljenju Agencije za procjenu rizika (RAC) pri agenciji za kemikalije (ECHA), Lilial je razvrstan kao reproduktivno toksična tvar 1B kategorije i nalazi se na popisu tvari posebno zabrinjavajućih svojstava ili tzv. SVHC tvari. Substances of Very High Concern su tvari zabranjene za uporabu u svim predmetima široke potrošnje. Znači, u prodaji se ne smiju naći proizvodi koji sadrže Lilial, upozorava sugovornica. Upravo je to razlog zbog kojeg je posljednjih tjedana bilo više povlačenja parfema i drugih kozmetičkih proizvoda od strane Italije, Njemačke i Mađarske.
Teško je odgovoriti na pitanje mogu li se i na hrvatskom tržištu pronaći proizvodi koji sadrže taj spoj, kaže sugovornica. Postoji mogućnost da neki proizvođači nisu prilagodili formulaciju novim zakonskim zahtjevima ili da su neki proizvodi zaostali na tržištu. To se može provjeriti jedino inspekcijskim kontrolama ili tako da odgovorne osobe donesu svoje proizvode na analitičku provjeru. Analiza se može napraviti i u NZJZ-u "Dr. Andrija Štampar".
Lidija Barušić dodaje kako reproduktivna toksičnost, koja je dokazana kod Liliala , ne mora, naravno, odmah pokazati negativan utjecaj na zdravlje.
- Takve tvari imaju kumulativni učinak te se mogu nakupljati u organizmu godinama i negativno djelovati u određenim fazama života. Ali sa zdravstvenog stajališta je jako važno znati da kad dođu u kontakt s drugim štetnim tvarima kojima čovjek može biti izložen ili s lijekovima koje koristi, mogu izazvati tzv. koktel učinak, odnosno njihovo negativno djelovanje postaje puno izraženije i toksičnije. Zato je svaku izloženost toksičnim tvarima dobro spriječiti i prevenirati u interesu zaštite zdravlja ljudi, ističe sugovornica. Parfemi mogu sadržavati i druge tvari kao što su benzaldehid, benzil acetat, etil acetat, ftalate, limonen, linalool i druge. Neke od njih imaju alergijske učinke, a neki poput ftalata su toksični i također djeluju kao endokrini disruptori - kaže dr. Barušić.
No kad je riječ o proizvodima za higijenu i kozmetiku, to nije sve.
- Najčešće prijave na žurnom sustavu EU povezane su s neadekvatnom mikrobiološkom čistoćom, odnosno prisutnosti povećanog broja bakterija u hidratantnim kremama, prisutnost hidrokinona u kremama za prosvjetljivanje kože i prisutnost p-fenilendiamina (PPD) u bojama za kosu. Radi se o tvarima koje ne smiju biti prisutne u tim vrstama proizvoda jer mogu izazvati štetan učinak na zdravlje. Sastav kozmetičkih proizvoda može sadržavati mnogo nerazumljivih pojmova za prosječnog potrošača i tu od pomoći mogu biti neke mobilne aplikacije koje preko EAN-coda mogu pročitati sastav i kategorizirati sastavnice po stupnju opasnosti - ističe sugovornica.
No dodaje kako je poseban oprez potreban kod internetske prodaje.
- Često se zna dogoditi da ljudi kupe kozmetičke proizvode koji ne sadrže deklaraciju s općim podacima o proizvodu niti popis sastojaka. Potrošači tako ne znaju što se nalazi u ambalaži i ako dođe do neželjenih reakcija, teško je pružiti im adekvatnu medicinsku pomoć. Kod kozmetičkih proizvoda mi se čini da većina potrošača najviše gleda reklame tipa 'prirodno' i 'parabeni free', iako po sastavu i ne znaju prepoznati jesu li ti navodi opravdani. Na primjer, ako proizvod ne sadrži parabene ne znači da nije konzerviran, odnosno može sadržavati kombinaciju drugih konzervansa koji također mogu izazvati alergijsku reakciju. Zato je kad se u primjenu uvodi novi proizvod uvijek poželjno napraviti test senzibilizacije na malom dijelu kože na unutarnjem dijelu ruke i pričekati 48 sati.
Na pitanje kako stojimo kad su u pitanju artikli namijenjeni djeci i dojenčadi, dr. Barušić kaže kako trenutno postoji oko 240 zabrinjavajućih tvari, ili SVHC, koje predstavljaju opasnost.
- Najčešći među njima su ftalati i Bisfenoli (BPA), koji se dodaju plastici kao aditivi da bi pospješili njena fizikalna svojstva. Oni su zabranjeni u artiklima za djecu jer imaju svojstva endokrinih disruptora. U posljednje vrijeme velika pozornost se pridaje i grupi kemikalija poznatih pod nazivom PFAS. Riječ je o skupini od više od 4700 sintetičkih kemikalija koje sadrže veze ugljika i fluora s dugotrajno štetnim utjecajem na zdravlje. Još nisu jasno regulirane u cijeloj EU, ali znamo da ne bi smjele biti prisutne u proizvodima za djecu - kaže sugovornica.
Ukratko, unatoč zakonskim propisima i obvezama proizvođača i uvoznika na tržištu, još možemo naći proizvode koji nisu sigurni i zdravstveno ispravni.
- Što napraviti? Jedino pojačanim nadzorom i kaznenim mjerama pokušati prisiliti odgovorne da poštuju zakonske odredbe - kaže.
To se odnosi i na boje, plastelin i slične igračke za djecu.
- Ta grupa proizvoda može predstavljati veliki izvor toksičnih tvari, kao što su olovo, kadmij, živa, aluminij, bor i mnogi drugi s obzirom na sadržaj boja. Za područje igračaka u pripremi je novi zakonski okvir harmoniziran za cijelu EU za koju se očekuje da će donijeti značajno niže dozvoljene koncentracije elemenata s povećanom toksičnošću (olovo, aluminij i dr.) - ističe sugovornica.
I nakit koji kupujemo može sadržavati opasne metale kao što su olovo, kadmij i nikal. Olovo i kadmij spadaju u kategoriju jako toksičnih metala i kao takvi su zabranjeni. Nikal je metal koji ima jaki alergijski učinak i također se ne smije nalaziti u metalnom nakitu, odnosno ograničen je na jako niske koncentracije. Svaki proizvođač nakita, neovisno o tome radi li se o bižuteriji ili o plemenitim metalima, ima zakonsku obvezu posjedovati certifikat kojim dokazuje da nakit ne sadrži nikal. Inače, nakit često zna sadržavati i natpis "nikal free", za koji se u praksi pokazalo da nije uvijek vjerodostojan, kaže dr. Barušić. Inače, zabrana korištenja nikla odnosi se i na kopče na remenima, drukere na odjeći, naočale i sličnim proizvodima kod kojih metalni dio može doći u dodir s kožom.
Potrošače treba upozoriti da nakit koji izaziva alergijsku reakciju (kontaktni dermatitis) treba odmah prestati koristiti i oštećenja kože adekvatno sanirati. Nikako se ne preporučuje premazivati ga lakom za nokte kako bismo ga dalje koristili, jer neke od kemikalija koje lakovi sadrže mogu biti toksične i kroz oštećenja na koži mogu ući u organizam.
Dječje igračke, nakit, čizme, elektroničke cigarete...
U 2023. sanitarna inspekcija Državnog inspektorata zaprimila je 16 obavijesti da se na tržištu Hrvatske nalaze nesukladni proizvodi, od čega se osam obavijesti odnosilo na dječje igračke (koje nisu zadovoljile u pogledu parametara: fizičko-mehaničkih svojstava, teških metala i ftalata te deklariranja), četiri vrste nakita (nesukladnih u pogledu teških metala), jedne dječje čizme (nesukladne na ftalate) i četiri kozmetička proizvoda koji nisu zadovoljili mikrobiološke i kemijske parametre.
- Po svim obavijestima inspektori su postupili s ciljem uklanjanja tih proizvoda s tržišta. Osim toga, Državni inspektorat je provodio monitoring predmeta opće uporabe u državi i onih koji su izuzeti s pregleda na granici. Na analizu je uzeto 368 uzoraka predmeta opće uporabe, od čega su 39 uzoraka bili nesukladni, stoji u odgovoru koji smo dobili.
U 17 uzoraka igračke nisu zadovoljile sukladnost teških metala - bor (ljigavci), parametre sukladnosti za nitrozamine (baloni), parametre sukladnosti na fizičko-mehanička svojstva (plišane igračke), a u svim kategorijama igračaka utvrđivane su nesukladnosti vezane uz označavanje. U četiri uzorka kozmetičkih proizvoda utvrđeno je da je jedan uzorak bio neregistrirani biocid, jedan uzorak nije imao zadovoljavajuću antibakterijsku namjenu, a dva uzorka nisu imala zadovoljavajuću deklaraciju i dokumentaciju.
Također, u pet uzoraka materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom utvrđena su nesukladna bojila i kemijske tvari (prvenstveno u kategoriji papirnate ambalaže i pribora). I u još 13 uzoraka predmeta široke potrošnje utvrđene su nesukladnosti na - tri elektroničke cigarete (od čega su dvije imale previsoki sadržaj nikotina i jedan uzorak nesukladne deklaracije), tri mirisna bilja/suvenir - biljna proizvoda za pušenje (u kojima je utvrđena prisutnost psihotropnih tvari), četiri tattoo boje bile su bez valjane deklaracije, a tri osvježivača prostora bez valjane deklaracije, stoji u odgovoru koji smo dobili od Državnog inspektorata.