Dobro da ste došli, sad imate ekskluzivu. Saznali smo prije par dana da je krčma Gabreku stara 95 godina, a ne 90, uzbuđeno nas je dočekao voditelj Krčme Gabreku 1929 u Samoboru, Mirko Šintić.
Ponosno nam pokazuje fotokopiranu stranicu tadašnjih dnevnih novina na kojoj u desnom donjem kutu Gabrijel Medved zvani Gabrek "svim gostima i mušterijama želi sretnu Novu godinu - 1925."
- Vidite, živjeli smo u zabludi sve ove godine. Nedavno smo i službeno proslavili 90 godina restorana, ali očito ćemo morat organizirati još jedno slavlje - smije se Mirko kojem u poslu pomažu kćer Anamarija, dok je Marija ili od milja zvana Maja, za koju se oženio početkom osamdesetih, praunuka Alojzije i Gabrijela, zadužena za kuhinju.
Osim gostionice, na mjestu gdje se nekad uzdizala gradska kula koju su Francuzi u 19. stoljeću srušili, prvotno su bile mesnica, i "špeceraj" (dućan).
- Pored gostione bile su jasle i pojilište, u kojima su putnici ostavljali svoju stoku, konje. Kad bi gost naručio litru vina, konju bi se nosio metar sijena i hamper vode - govori Mirko.
Proslavili su se u svega nekoliko godina, a purgerske obitelji na nedjeljni ručak dolazile su kočijama, a poslije vlakom Samoborčekom. "Zlatno doba" ovog nadaleko poznatog lokala bilo razdoblje prije Drugo svjetskog rata. Tada je bilo i najviše posla.
Kultni restoran i danas je prepoznatljiv zbog domaćih sastojaka i tradicionalnih jela koja se već petu generaciju prenose usmeno, a čijih dvanaest receptura datira još od osnutka - špek fileki, čvarci, "dinstana" jetrica u vinskom umaku, punjena teleća prsa, teleće pečenje, češnjovke, krvavice, pohani mozak, mozak s vrganjima, šnicle s knedlima od kruha, vepar u umaku od brusnica... Zapravo je postao brend koji je vezan za Samobor kao i mnogo drugih - od muštarde, bermeta, kremšnita...
- Tijekom godina mijenjali smo nazive pa smo bili gostiona, krčma, svratište i restoran, ali onda smo se vratili izvornom nazivu "krčma", po kojem su nas svi znali dugo vremena - kaže Mirko.
Pri pripremi jela uvijek se inzistiralo na izvornoj hrani sa seoskih gospodarstava, uglavnom u okolici Samobora. Geslo "Domaće ponuđeno, po domaći spravleno" najbolje opisuje ponudu na jelovniku, kažu nam domaćini.
- Bitna nam je ta domaća atmosfera, pa primjerice juhe poslužujemo u velikim zdjelama, tako da si ljudi mogu grabiti pa imaju osjećaj kao da jedu kod kuće - kaže Mirko.
Neki će rado doći i na palačinke kojih u ponudi imaju čak 45 vrsta.
- Poslužujemo ih zapečene sa sirom, punjene i pohane s gljivama, namazane džemom ili s orasima i šećerom, sa šlagom i kuglicom sladoleda, u vinskom šatou - objašnjava Mirko Šintić.
U glavnu salu stane do stotinu ljudi, a vikendima i praznicima napuni se kao od šale.
Slavnih gostiju, koji su sjedili za ovim stolovima bilo je napretek, a nabrajanje njihovih imena i prezimena vjerojatno ne bi niti stalo u cijeli ovaj tekst. Tu se gostila krema društva - od akademika, umjetnika, do znanstvenika i estradnjaka. Samo neki od njih, koje su nam ovi ljubazni domaćini, koji s gostima razvijaju prijateljske veze, uspjeli na brzinu nabrojati su Antun Augustinčić, Ivan Meštrović, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Edo Murtić, Stipe Mesić, Ćiro Blažević, Špiro Guberina, Oliver Dragojević i mnogi drugi...
- Generalni tajnik UN-a Yasushi Akashi dolazio je godinu dana, dva puta tjedno i jeo je enormno puno iako je nizak i sitan. Davio se u juhi od gljiva i kobasicama. Američki veleposlanik Peter Galbraith obožavao je krvavice, a kad ih je njegova žena, Šveđanka vidjela na tanjuru, pobjegla je za drugi stol. Tadijanović je pak jeo špek-fileke, pohani mozak i palačinke sa sirom u wine šatou - priča Mirko, te dodaje da su to bile palačinke koje su ovdje radili. Wine šato donijeli su Francuzi koji su u 19. stoljeću imali sjedište kantona Ilirskih pokrajina u Napoleonovom carstvu. Donijeli su tako i svoju gastronomiju, te o njoj educirali i ovdašnje stanovništvo.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u Samoboru je bila stacionirana njemačka vojska, ali je gradić nekako zaobišao ratni vihor i nije toliko stradao. Gabrek je tako uvijek bio otvoren, iako su 1938. krčma i mesnica na 15 dana zatvorene zbog - malverzacija kobasama.
Ispod starog grada Samobora često su se postavljali filmski setovi pa je velik dio filmskih ekipa dolazio Gabreku, naravno, i neke velike filmske zvijezde.
- Zha Zha Gabor danima je jela juhu iz vrećice za koju smo joj morali nositi kipuću vodu. Onda joj je jedan dan pokojni Gabrek donio našu domaću juhu, i preporodila se. Poslije se navukla i na čvarke - smije se Mirko.
Ljiljana Bohanec, glumica iz Tko pjeva zlo ne misli, bila je vinska kraljica, a dolazili su i Zijad Sokolović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Relja Bašić, Miki Manojlović...
- Krčma Gabreku nije samo "krčma", tu organiziramo sve, rastave, sastave, karmine. To je kroz godine bilo i kulturno-umjetničko društvo, a pjevali su nam Stavros i njegov bend Paklena naranča, pa Gazde, Dukati... - prisjeća se Mirko. Danas im sve više dolaze stranci, i više nego Samoborčani...
- Nekad nam na ručak dolaze i iz Splita, a koliko je stranaca govori podatak da imamo jelovnik na engleskom, njemačkom, talijanskom, ruskom i španjolskom - priča Mirko čija su velika strast gljive koje bere po okolnom Samoborskom gorju, a koje njihovoj nadaleko poznatoj juhi daju specifičan okus.
- Stavljamo i do dvadeset raznih vrsta unutra, a samo je deset posto uzgojenih gljiva. No sve se unutra stavlja po osjećaju - kaže. Juha se pravi u mesnoj i nemesnoj varijanti, a tajna juhe je u puno korjenastog povrća koje se sitno nariba, češnjaku, te domaćem goveđem temeljcu. Zgušnjava se s krumpirom, a aromatičnost joj daju neke posebne vrste gljiva poput trubača. Specijalnost su mu i medvjeđi luk, ili divlji češnjak, kojeg ne nedostaje u ovom kraju, a lukovice kiseli u octu, no bere i potočarke, maslačak, divlji mažuran ili mravinac...
- Njega stavljamo u jetrica da suzbije te jake okuse - kaže Mirko koji i sam nekad kuha.
Crne trubače još zvane i "siromašni tartuf" suši i usitnjava te služi gostima uz juhu od gljiva u koju se obavezno dodaju i mljevene pržene bučine sjemenke. Uz vepra treba ljutina, pa tu najbolje paše umak od brusnica i feferona u ulju.
Najviše dodataka pak gosti dobiju uz fileke - trubače i brusnice s feferonima, ali i teški ribani sir, te ukiseljeni medvjeđi luk iliti "črijemuš" (srijemuš).
S Oliverom sam se kladio da će osvojiti četiri Porina, ali oklada je ostala visiti u zraku, kaže Mirko
Tuđman im je pisao zahvalnicu
Kad je došao predsjednik Franjo Tuđman, nismo imali fotoaparat kod sebe, ali onda ga je ipak netko donio, prisjeća se Mirko.
Franjo Tuđman jeo je teleću juhu s domaćim rezancima, ali i teleću koljenicu s pečenim krumpirima koja se sprema 3-4 sata. Uz to je jeo grah salatu. Na kraju je jeo palačinke sa sirom. Nije htio probati juhu od gljiva jer je rekao da juhu od teletine nije dugo jeo. Stavio je komade kuhanog mesa i od njih se već najeo. Na kraju nam se lijepo zahvalio i poslao zahvalnicu - prisjeća se Mirko...
Stara dinamova ekipa dolazila bi poslije utakmice, te bi ostali kartati do dugo u noć, a poslije bi samo ostavili novce na stolu i otišli, prisjeća se Mirko Šintić
Smogovci su pokraj Gabreka imali set, a lokal im je bio baza, kaže Mirko...
Dobio moste, čeka se i ulica
Odlukom Gradskog vijeća Grada Samobora 30. svibnja 2019. most nad potokom Gradna u Ulici Vugrinščak, imenovan je imenom Gabrijela Medveda - Gabreka, čovjeka kojeg su generacije poznavale u Samoboru...
Nekad smo sami pravili kobasice i krvavice, čvarke, jetrenjaču, prisjeća se Mirko
Mormoni
Nakon što smo ugostili skupinu mormona iz SAD-a 1987. godine, supruga i ja završili smo na policiji zbog "veličanja Amerike", govori Mirko.
Vikendima je devedeset posto mjesta rezervirano i to 2-3 tjedna unaprijed, kaže Mirko
Juha od miješanih šumskih gljiva
Sastojci: žlica masti, 10 dag vrganja, 10 dag lisičarki, 10 dag puzica, 10 dag turskih vrganja, 10 dag dedeka, 3 glavice crvenog luka, režanj češnjaka, rajčica, paprika, mrkva, korijen celera, lovorov list, limun,
malo nasjeckanog peršina, 4 krumpira, 1/2 litre kiselog domaćeg vrhnja, sol, ljuti feferoni, dvije žlice
domaće masti, 2 dl domaćeg bijelog vina
Priprema: Sitno narezan luk popržite na masti dok ne požuti. Zatim dodajte narezane gljive i nasjeckano povrće, nakon pola sata dodajte dvije litre vode i pustite da prokuha. Zatim dodajte krumpir narezan na sitne kockice, limunov sok, vino, vrhnje i sol te kuhajte još pola sata. Poslužite s preprženim mljevenim i bučinim sjemenkama.
Teleća jetrica s palentom
Sastojci: žlica masti, glavica luka, 25 dag telećih jetrica, par žlica sitno nasjeckanog korjenastog povrća, žličica crvene paprike, 0,5 dl vina (ne slatkog), par zrna papra, sol
Priprema: Na masti najprije pržite sitno sjeckan luk. Dodajte korjenasto povrće i sitno narezana teleća jetrica. Dinstajte. Podlijte s malo temeljca. Dodajte crvene paprike, nekoliko zrna papra. Još malo dinstajte. Podlijte s vinom. Jetrica se ne smiju previše obrađivati kako ne bi postala pretvrda.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: