Kulen ili po starinski 'kulin', suhomesnati je proizvod koji se nekada davno na stolovima nije služio baš često, baš kao ni sada. Načeo bi se tek kad bi u kuću navratili gosti ili za kakvi blagdan. Radi se od najfinijeg, nemasnog svinjskog mesa uz dodatak fine mljevene crvene paprike koja može biti i slatka i ljuta, soli i češnjaka. Cijena mu je nemalih 40, čak i 45 eura, no vrijedi svakog centa. Na Prvom Festivalu kulena u Branjinom Vrhu blizu Belog Manastira, poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena, koji smo posjetili u subotu, upoznali smo različite proizvođače koji uz sitne finese koje dodaju svojem proizvodu, prave najbolji - baranjski kulen.
POGLEDAJTE VIDEO:
Bio je to drugi nacionalni izbor, prvi u srcu Baranje. Glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.
- Tajna dobrog kulena je u puno ljubavi. E onda idu ostali sastojci, kvalitetno meso i posebno odabrana baranjska crvena paprika, te zrenje koje zna trajati i nekoliko mjeseci. Kulen se kod nas radi po posebnoj recepturi koja se prenosi s koljena na koljeno i koja ga čini tako posebnom gurmanskom poslasticom bez aditiva i konzervansa - kaže nam najstariji izlagač Petar Dobrovac (78) iz Kneževih Vinograda koji se već zadnjih 40 godina bavi proizvodnjom kulena. Prvo ga je počeo praviti za restorane, a kasnije i za tržište. Kod njega stoji 40 eura, dok je kulenova seka, koja se obično otvara prije kulena kako bi se dobila na uvid njegova kvaliteta, 30 eura. Festival je, smatra, dobra stvar za ovaj kraj jer će se tako potaknuti prodaja koja je u blagom padu...
Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu.
Davor Rostuhar voli kulen
Poznavatelji kulena prisjetili su nas i priče kako je naš Davor Rostuhar 2018. kao 23. osoba na svijetu koja uspjela sama na skijama prijeći Antarktiku do Južnog Pola, to napravio 'na kulenu'. Naime, snagu za nadljudske napore dale su mu pripremljene kockice kulena koje su se smrznule, ali ih je on jeo tako da ih je topio u ustima...
Po čemu je baranjski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je ručno pripremljen i radi se u devet koraka, s pomno odabranim namirnicama. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu s tri latice. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.
Dejan Šarošković također iz Kneževih Vinograda primjer je proizvodnje - od polja do stola jer pokriva sve, od ratarstva, svinjogojstva, prerade i proizvodnje. Godišnje proizvede, uz ostale proizvode do 600 kulena, cilj mu je oko 1000 komada.
Član je Udruge Baranjski kulen s pogonom za preradu mesa i pušnicom koja se nalazi u Kući Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje.
- Mi imamo cijeli proizvodni lanac, pa čak možemo reći da je naš kulen izvorniji od dalmatinskog pršuta, koji se doduše suši na dalmatinskoj buri, ali sirovina se uvozi - kaže Dejan koji je uz proizvodnju kulena i kobasica u svom Poljoprivrednom obrtu Šarošković uz kulen dobio i ljubav. Njegova supruga Bojana doselila se iz Švicarske u kojoj je živjela 26 godina i otad zajedno prave kulen, koji je na ovoj 'kulenijadi' osvojio zlatnu medalju.
Karakterističan izgled
Predsjednik udruge proizvođača kulena - Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje Miodrag Komlenić nije krio oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara. Baranjski kulen, kazao nam je, reže se tanko, što je uvriježeno posljednje vrijeme, ponajviše zbog degustacije.
- Idealna je debljina šnite između 2 i 3 milimetra, iako je svaka dobra - kaže. U baranjskoj regiji, nastavlja, radi se najpoštenije. Ipak, nemaju oznaku izvornosti, jer u Baranji ne postoji klaonica ni crijevara, te nema dovoljnih količina paprike koje na godišnjoj razini treba oko 15 tona, a u Baranji se proizvede svega 3-4 tone.
- Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj - istaknuo je Miodrag Komlenić i napokon nam otkrio razliku između slavonskog i baranjskog kulena.
Kulen se nije jeo svaki dan. I prije mu je cijena bila paprena, oko 50 maraka, kaže Miodrag Komlenić
Različite su šajbice za mljevenje
- Od slavonskog se kulena baranjski razlikuje stvarno u finesama, malo u začinima, malo u granulaciji mesa, ali 90 posto nam je zajedničko. Slavonci meso melju na šajbici od 6-12 milimetara, a Baranjci na 8 milimetara. No proizvod je vrhunski, zdrav, bez dodataka - unutra ide najfinije meso (vratina, but, plečka, lopatica), pa kulen nikad nije mastan, a pazi se i na količinu soli, paprika je zdrava... I zato je ovaj proizvod uvijek premium, prema tome, mora ga se i tako postavljati na tržište. Specifikacija svima definira minimum kvalitete, a sami proizvođači dodat će malo više blage ili ljute paprike ovisno o preferencijama. I onda dobijemo unificiran kulen, gotovo isti na presjeku. A kako ćete prepoznati da je kulen dobar? Mora imati glatki presjek, mekan je unutra, dovoljno nadimljen, a blagu ljutinu osjetit ćete u grlu - kaže nam Komlenović i dodaje da se uglavnom danas kulen proizvodi po starinskim recepturama koje možda nisu zapisane, ali su se prenosile s koljena na koljeno. Čak su i u Belju izvukli najbolje iz procesa koje koriste i dobili dobru kvalitetu. Na Festivalu je kulen Belje plus d.o.o. također osvojio zlatnu medalju.
Damir Zrno, agronom i somelijer, s kolegom Tomislavom Panenićem, direktorom Udruge Graševina Croatica, otkrio nam je da je uz kulen, koji kada se jede sam i poprilično je, idealno piti rose pjenušac.
- Vuče na crno vino, a crna se vina dobro slažu s crvenim mesom. Idealan je jer tako 'jakom' predjelu svojim perlanjem skida okus i ljutinu s jezika - kaže.
Pobjednika Festivala Stanko Josipović, čija su se dva kulena za degustaciju razgrabila prije nego smo pristigli, upitali smo u čemu je tajna njegove proizvodnje.
- Ponosan sam što sam u ozbiljnoj konkurenciji kulinara uspio osvojiti šampionsku titulu, pogotovo jer sam prošle godine modernizirao pogon. Godišnje proizvedemo i do desetak tona kulena, a tajne nema. Receptura je klasik, uvijek stavljamo prvu kategoriju mesa, luk i slatku papriku i ostavimo 150 dana da dozrijeva - zaključuje Stanko.
Baranja je jedinstvena regija
Baranja jedinstvena regija Hrvatske, omeđena Dravom i Dunavom, podijeljena hrvatsko-mađarskom granicom s jedinstvenim prirodnim ljepotama, netaknutim pejzažima, ali i plodovima rada vrijednih ljudi koji je nastanjuju od davnina dio je Hrvatske koju je divno posjetiti cijele godine. Ona vam pruža jedinstveno gostoprimstvo pričajući priču o tradiciji, prošlosti i budućnosti, ali i običajima koji se pažljivo čuvaju i prenose s generacije na generaciju. Ovdje ćete čuti priču o vinogradima koji su zasađeni još u vrijeme Rimskog carstva kad je car Prob zasadio prvi trs vinove loze, a koji danas imaju specifičan okus (zahvaljujući posebnim položajima Banovo brdo specifičnim po smještaju brda i strukturi tla) čineći jedan od važnih segmenata turističke ponude ovog kraja. Ovdje ćete čuti priču i o baranjskoj crvenoj paprici, fiš paprikašu, šaranu na rašljama, ali i zvijezdi svakog stola - Baranjskom kulenu koji je ujedno i nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost.
- Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna - udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim - rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije. Kako je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje.
Istražite Zmajevac i Karanac
Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari poput mladog Ivana Gerštmajera s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu, prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za
odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorimama i mjestom na kojem možete prespavati. Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni - neki će vas vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.