Smjernice također navode kako bi liječnici trebali poduzeti nešto više osim preporuka o promjeni prehrane i tjelovježbi, piše BBC.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrana za mršavljenje
Umjesto toga, liječnici bi s trebali usredotočiti na korijen problema koji uzrokuje povećanu tjelesnu masu i zauzeti holistički pristup zdravlju.
Smjernice je objavio Canadian Medical Association Journal, osobito ističući kako treba u zdravstvenom sustavu ukloniti stigmu oko bolesnika s povećanom tjelesnom težinom.
- Dominantni kulturološki narativ vezan uz problem pretilosti potpiruje pretpostavke da je do nje dovela osobna neodgovornost i manjak volje te baca krivnju i sramotu na ljude koji žive s pretilošću, stoji u smjernicama koje bi liječnici u primarnoj zaštiti kao i dijagnostičari koji liječe pretilost trebali koristiti svakodnevno.
Ximena Ramos-Salas među koautorima je smjernica te direktorica Obesity Canada. Kaže kako mnogi liječnici diskriminiraju pretile pacijente, a to može voditi do pogoršanja njihova zdravstvenog stanja.
- Predrasude oko težine ne odnose se samo na pogrešna uvjerenja o debljini. Predrasude o debljini imaju utjecaj na ponašanje i skrb koju pružaju zdravstveni djelatnici, istaknula je.
Unazad tri desetljeća u Kanadi bilježe trostruki porast pretilosti i sada je prema statističkim podacima u toj zemlji svaki četvrti Kanađanin pretio.
Smjernice se nisu mijenjale od 2006. godine. Novu verziju smjernica financirali su Obesity Canada, Canadian Association of Bariatric Physicians and Surgeons te Canadian Institutes of Health Research. Smjernice se slažu kako bi dijagnostički kriterij i dalje trebale biti vrijednosti poput indeksa tjelesne mase (BMI) te veličina struka, no priznaju svoja klinička ograničenja i kažu kako bi se osim na ove brojeve liječnici trebali više fokusirati na to na koji način težina utječe na zdravlje pojedinca.
- Male promjene u tjelesnoj težini, između tri i pet posto, mogu voditi do značajnog poboljšanja zdravlja. U tom smislu najbolja težina za pretilu osobu nije nužno i ono što se smatra idealnom težinom u odnosu na BMI, stoji u smjernicama.
Ističu kako je pretilost kompleksno, kronično stanje koje zahtijeva cjeloživotno praćenje.
- Dugo smo pretilost povezivali sa životnim stilom i ponašanjem, a to je rezultiralo sa puno srama i krivice. Ljudi koji žive s pretilošću trebaju potporu kao i svi drugi ljudi s kroničnim bolestima, kaže Ramos Salas.
Umjesto da samo savjetuju pacijentima manje hrane i i više kretanja, smjernice potiču liječnike da pacijentima omoguće potporu i drugim smjerovima, poput psihološke podrške, lijekova ili operacije želuca. Smjernice u konačnici ne odustaju od standardnog plana gubitka kilograma.
- Svi ljudi, bez obzira na veličinu ili sastav tijela, imaju koristi od prihvaćanja zdrave uravnotežene prehrane te redovite fizičke aktivnosti, pojašnjavaju u smjernicama.
Ipak, ističu kao je ponekad teško skinuti višak kilograma jer će to mozak nadoknaditi osjećajem gladi, zbog čega će ljudi jesti još više. Mnoge studije su pokazale da ljudi koji gube kilograme držeći se dijete, ubrzo vraćaju višak kilograma.
- Dijete ne djeluju, ističe Ramos Salas.
Liječnici bi također od pacijenata trebali zatražiti dopuštenje da s njima razgovaraju o njihovoj tjelesnoj težini te ih usmjeriti prema zdravstvenim ciljevima koji su njima važni, radije nego da im samo kažu da smanje kalorijski unos.