Čak 51 posto građana baca ostatke pripremljenih obroka, pokazalo je istraživanje o navikama hrvatskih kućanstava koje je za Dukat provela agencija Improve. U Hrvatskoj se godišnje baci 286,3 tone hrane, odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika. Najveći dio tog otpada, čak 76 posto, stvaraju kućanstva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Rezultati istraživanja pokazuju da se najčešće bacaju ostaci od kuhane/pripremljene hrane, a od mliječnih proizvoda građani najviše bacaju jogurt. Istraživanje je pokazalo i da 44 posto građana odlučuje baciti hranu jer su na nju zaboravili, a 51 posto jer se hrana pokvarila. Vezano za mlijeko i mliječne proizvode, istraživanje je pokazalo kako ih baca 23 posto ispitanika, a gotovo jednak broj ispitanika (25 posto) pogrešno smatra da niti jedan mliječni proizvod kojem je istekao naznačeni rok ne bi trebalo konzumirati.
Provedeno istraživanje pokazalo je i kako građani nedovoljno dobro prepoznaju razliku između oznaka 'Najbolje upotrijebiti do' i 'Upotrijebiti do'. Naime, njih svega 40 posto jasno razumije značenje ovih dviju oznaka hrane.
Ususret Međunarodnom danu svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji se obilježava 29. rujna, Dukat je iznio rezultate ovog istraživanja kao uvod u predstavljanje društveno odgovornog projekta 'Hrana se ne baca'.
- Iako je Hrvatska relativno dobra po količini bačene hrane u EU, od nas je po tom pitanju bolja samo Slovenija, u segmentu kućanstva situacija je nešto drugačija. Naime, hrvatska kućanstva u stvaranju otpada od hrane na razini zemlje sudjeluju s čak 76 posto, dok kućanstva na razini EU stvaraju 53 posto ukupnog otpada od hrane. Upravo stoga smo projekt usredotočili na segment kućanstva i njime dajemo praktična znanja i rješenja kako da kao pojedinci i društvo postanemo odgovorniji prema hrani i planetu . izjavio je Zoran Ković, direktor Dukata.
Zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan istaknula je da se vide pomaci po pitanju doniranja hrane te da tome zasigurno doprinosi ukidanje poreza koji se obračunavao na donacije.
- Iako me veseli činjenica da smo na 25 posto više donirane hrane u 2022. nego u godini prije, kad je riječ o doniranju imamo još mnogo prostora i svi trebamo osvijestiti da je upravo doniranje hrane ono što uvelike utječe na smanjenje bacanja - tvrdi Borzan te ističe planiranje obroka kao najbolji savjet kojega se svi već dana mogu početi pridržavati i vrlo brzo vidjeti pozitivne pomake u vlastitom kućanstvu.
Čak 50 posto otpada od hrane dolazi s tanjura, odnosno od hrane koju gosti restorana ostave.
- Ovo kao vlasnici restorana možemo pokušati riješiti na vrlo jednostavan način – tako da uvedemo velike i male porcije. Dodatno, smanjiti način posluživanja po principu tzv. švedskog stola jer nakon toga najviše hrane odlazi u otpad. Davno su Francuzi i tome doskočili i to posluživanjem malih tanjura u koje su gosti uzimali hranu, pa preporučam da ponovno uvedemo tu praksu - rekao je Marin Medak,vlasnik restorana Rougemarin.
Izuzetno je više truda potrebno kako bi se promijenile navike odraslih ljudi nego počele usađivati dobre navike kod mladih.
- Na mladima svijet ostaje, moramo se na poseban način posvetiti njihovoj edukaciji o ovoj problematici, oni su nova generacija koja drugačije promišlja o održivosti i mogu izuzetno povoljno utjecati na promjenu navika svojih roditelja, stoga je važno da njima prilagodimo način komunikacije o ovom izazovu - dodala je Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Projekt 'Hrana se ne baca' obuhvaća niz aktivnosti poput edukativnih radionica za javnost, interaktivnih kvizova za djecu i odrasle i suradnje sa školama diljem zemlje. Dukat je najavio i za javnost otvorene projekcije višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma 'Just eat it – a food waste story' koji se bavi problemom prekomjernog bacanja hrane i preispituje ponašanja suvremenog društva. Projekcije ovog poučnog i istovremeno šokantnog dokumentarce kreću u studenome jer se u blagdanskom razdoblju nerijetko generira značajno više otpada od hrane u odnosu na ostatak godine.
POGLEDAJTE TEASER NOVOG KUHARSKOG SERIJALA 'LEĐA O LEĐA':