Odlukom Hrvatskog sabora iz ožujka, 14. svibnja proglašen je Hrvatski dan šećerne bolesti. Inicijativa prof.dr.sc. Daria Rahelića, predstojnika Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i mag. Zrinke Mach, predsjednice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga urodila je plodom. Hrvatima će se tako još više približiti ovaj zdravstveni problem koji je posljednjih godina postao prava pošast.
POGLEDAJTE VIDEO: 200 tisuća Hrvata ne zna da ima bolest
- Obilježavanjem dva put u godini (hrvatskog -14. svibnja i međunarodnog Dana šećerne bolesti - 14. studenog) dobivamo više prilika ukazivati na važnost prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja šećerne bolesti - napominje dr. Rahelić.
Aktivnosti diljem Hrvatske
Referentni centar za dijabetes u Zagrebu i regionalni centri za dijabetes u Splitu, Osijeku i Rijeci edukativnim će aktivnostima, predavanjima i besplatnim mjerenjem šećera pridonijeti podizanju svijesti prevencije i ranog otkrivanja šećerne bolesti.
U Rijeci će u Gradskoj vijećnici 8-14 sati građani moći dobiti individualne savjete dijabetologa o komplikacijama i liječenju, a u nekim gradovima, biti će organizirane tiskovne konferencije i šetnje sa stručnjacima. Cilj je da građani u ležernoj i opuštenoj atmosferi mogu razgovarati s brojnim stručnjacima iz područja dijabetologije i postaviti im pitanja, dakle, kao da su na svojevrsnom pregledu. U Zagrebu će se sve to održati na Bundeku od 10 do 13 sati, a biti će osigurano i besplatno mjerenje glukoze u krvi. U Osijeku će biti organizirana na Trgu Slobode od 10 - 12 sati javnozdravstvena kampanja 'Imaš li šećernu bolest - saznaj za pet sekundi'. Na splitskoj Rivi građani će se moći savjetovati s medicinskim ekspertima, izmjeriti šećer te se podsjetiti na važnost fizičke aktivnosti.
- Šetnja, tj. kretanje je osnovni oblik aktivnosti koji može biti dobar početak u brizi za svoje zdravlje - kaže prof. Rahelić i dodaje da je fokus na ukazivanju koliki je stvarni broj pacijenata, koliko je negativnih ishoda ove bolesti, ali i svih koju bolest ne prate dovoljno.
- Debljina je do sada uvijek smatrana estetskim problemom i u otpusnim pismima relativno se rijetko koristio termin pretilost, a nije bila ni klasificirana kao bolest. Ako znamo da je debljina jedan od bitnih čimbenika za nastanak dijabetesa, potrebno je naglasiti važnost postizanja i održavanja poželjne tjelesne mase. Pri tome pravilna prehrana i redovita tjelovježba imaju iznimnu važnost, a zasigurno će i lijekovi koji su prisutni na hrvatskom tržištu i oni koji se uskoro očekuju značajno doprinijeti smanjenju broja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 u budućnosti - dodao je Rahelić. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno uz pridržavanje pravilne prehrane.
100 godina inzulina
Ova godina značajna je i po 100. godišnjici od prve uspješne primjene inzulina kod ljudi.
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima oštećenu toleranciju glukoze (tzv. predijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6,7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirana 323.351 osoba s dijabetesom (10,2% osoba dobi 20+) dok se ukupni broj oboljelih procjenjuje na preko 500000. U 2021. godini su evidentirane 45532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8,2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini, piše Plivazdravlje.hr.
Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2,4 puta veći rizik od teške infekcije i do tri puta veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom.
- Tijekom protekle pandemije uočeno je da osobe s dobro reguliranom šećernom bolešću i arterijskim tlakom te ostalim rizičnim čimbenicima su bile rjeđe izložene razvoju teže kliničke slike. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac je cijepljenjem osoba sa šećernom bolešću protiv Covid-19 (ukupno je primijenjeno 1200 doza cjepiva) također doprinijela sveobuhvatnoj skrbi oboljelih, a od prošlog tjedna osobe sa šećernom bolešću prilikom dolaska u Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac radi pregleda ili hospitalizacije mogu primiti i cjepivo protiv pneumokoka, važnog uzročnika upale pluća ili invazivne pneumokokne bolesti koja u osoba sa šećernom bolešću može izazvati tešku kliničku sliku i dovesti čak do smrtnog ishoda - kaže prof. Rahelić.