Čistoća je pola zdravlja, a ponekad i više želite li prezimiti bez prehlade, gripe i viroza. Najvažnije je strogo paziti na higijenu ruku, kaže liječnik obiteljske medicine dr. Drago Paušek. Dodaje kako iz iskustva s raznim vrstama infekcija može reći da ljudi generalno loše vode računa o higijeni i često ne peru ruke ni prije jela, a to značajno može povećati rizik od infekcija.

Uz pranje ruku, treba imati na umu da se s rukama s kojima smo se držali u tramvaju ili dirali pult u čekaonici u banci i slično ne diramo po licu, ustima i očima jer je to jedan od najčešćih načina na koji se infekcija prenosi. Neka istraživanja pokazuju da ljudi u prosjeku u roku od sat vremena dodirnu usta i do osam puta, nos pet puta, a oči barem triput, s tim da u međuvremenu diraju mnoštvo predmeta na kojima je bezbroj bakterija, a da nijednom nisu oprali ruke. 

Važno je jesti raznovrsne namirnice i ne pretjerivati s kalorijama jer je zimi zbog teže hrane i manje kretanja lakše nakupiti kilograme.

To može biti posebno opasno kad dirate sprave u teretani (studija objavljena u časopisu o sportskoj medicini pokazala je da čak 63 posto površine u teretani obiluje virusima, a to ne umanjuje ni dezinfekcija) ili kad diramo novac, a osobito kreditne kartice, a da nismo oprali ruke. Osim toga, zimi vodite računa o tome da redovitim vježbanjem i boravkom u prirodi jačate imunitet. Važno je jesti raznovrsne namirnice i ne pretjerivati s kalorijama jer je zimi zbog teže hrane i manje kretanja lakše nakupiti kilograme. Pritom posebnu pažnju treba obratiti na količinu slatkiša i voća koje pojedemo, kaže dr. Paušek.

- Voće treba jesti umjereno jer je bogato šećerom i može dovesti do debljanja. Ukratko, u zabludi su oni koji misle da to što su pojeli kilogram jabuka ili grožđa u jednom danu znači da će biti snažni i zdravi - upozorava naš sugovornik. Također, bilo bi dobro u potpunosti izbaciti alkohol jer on i kod vrlo mladih ljudi može biti uzrok velikih problema. 

Postoje studije koje upućuju na to da alkohol kod mlađih od 40  uzrokuje opasne srčane aritmije, i to za čak 50 posto. Dodaje kako se stariji ljudi i kronični bolesnici te ljudi s bitno oštećenim imunitetom (zbog bolesti i liječenja) trebaju redovito cijepiti, kako protiv gripe, tako i protiv pneumokokne upale pluća i sličnih virusnih bolesti. Također, kako biste zaštitili sluznicu nosa, dišne puteve i pluća, bilo bi dobro što manje boraviti u zatvorenim zadimljenim prostorima, osobito u kafićima u kojima se puši, a ventilacija nije dobro riješena.

Kako biste zaštitili sluznicu nosa, dišne puteve i pluća, bilo bi dobro što manje boraviti u zatvorenim zadimljenim prostorima.

Kako izbor voća i povrća zimi baš nije previše bogat, naoružajte se onim koje osigurava visoke količine vitamina C i željeza, kako biste ojačali imunitet, te namirnicama koje sadrže cink, karotene i folate (vitamin B skupine). Vitamini C i K združeni jačaju imunitet, kaže nutricionistica Vesna Bosanac. Kombinacije tih vitamina djelovat će preventivno, ali i ojačati tijelo za slučaj da vas ipak uhvate prehlada ili gripa te pomoći da liječenje kraće traje.

- Ako još niste, kušajte jotu, istarsko varivo od kiselog kupusa i graha. To je izvrstan prilog pečenju, kojeg sigurno ima viška u danima blagdana, a kombinacija kiselog zelja i graha odlična je za jačanje imuniteta - savjetuje nutricionistica. 

A što je s preporukom naših baka da onaj tko večera špek i bijeli luk ne mora strahovati od upale pluća ili prehlade?

- Špek možda ima pozitivan učinak na imunitet, no ne bih ga preporučio u velikim količinama, dok je češnjak preporučljivo jesti što više - kaže dr. Paušek. 

Najnovija studija objavljena u časopisu The Journal of Nutrition, u kojoj su sudionici jeli pet grama sirovog, gnječenog češnjaka (što je oko dva češnja), pokazala je kako su ispitanici samo tri sata kasnije imali izrazito visoke razine aktivnih gena koji potiču proizvodnju bijelih krvnih zrnaca zaduženih za jačanje imuniteta i zaštitu organizma od zaraznih bolesti. 

Bez obzira na to jedete li raznoliko, previše šećera iz hrane i pića poništit će djelovanje minerala.

Kako biste iskoristili sav potencijal kiselog kupusa, jedite ga kao salatu. Isperite ga, začinite češnjakom, maslinovim uljem, crvenom paprikom i paprom. U vrijeme prehlada i viroza trebalo bi pripaziti i na unos vitamina skupine B (jetra, riba, tamnozeleno lisnato povrće) koji obnavljaju živčani sustav te jačaju obrambeni sustav.  Bez obzira na to jedete li raznoliko, previše šećera iz hrane i pića poništit će djelovanje minerala i narušiti imunološki sustav jer potiče razmnožavanje virusa i bakterija. 

Top 5 supernamirnica za jačanje imuniteta i brži oporavak 

• Kiseli kupus -  sadrži vitamin C te je idealan za prevenciju i liječenje gripe i prehlade. Nastao je djelovanjem bakterija mliječno kiselog vrenja koje koče razmnožavanje loših mikroorganizama i čuvaju ravnotežu crijevne mikroflore, osobito uzimate li antibiotike.
• Mahunarke - manjak željeza negativno utječe na imunitet. Posebnu pozornost moraju obratiti vegetarijanci jer se željezo u namirnicama biljnog podrijetla nalazi u lošije iskoristivom obliku. Bjelančevine iz mahunarki i vitamin C iz citrusa pomažu njegovu iskoristivost.
• Citrusi - iskoristite mandarine dok ih još ima jer obiluju dijetalnim vlaknima i vitaminom C. Također, prije posla popijte svježi sok od grejpa pomiješan s medom, savjetuje nutricionistica Bosanac. Grejp obiluje flavonoidima koji jačaju imunitet.
• Bučine sjemenke - odlična su zamjena za kupovne grickalice, napominje nutricionistica Bosanac, jer sadrže cink koji smanjuje rizik od virusnih infekcija, poput prehlade i gripe, te poboljšava zdravlje prostate. 
• Zeleno lisnato povrće - špinat, kelj, listovi cvjetače, prokulice, brokula i raštika bogati su karotenima, folatom (vitaminom B skupine), vitaminom C i vitaminom K, koji združeni jačaju imunitet.